Pandemija virusa korona na industriju ostavlja ogromne posljedice, a u ovom momentu izvjesno je da najveći uticaj ostavlja na metalnu industriju, gdje se bilježe gubici veći od 50 odsto.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, kaže da je evidentno da je najveći pad u prvih pet mjeseci ove godine u metalnoj industriji, te da odmah nakon nje slijede tekstilna industrija i proizvodnja namještaja.

- To su grane koje su izvozno orijentisane i u ovom momentu imaju mnogo manje narudžbi nego što je to bilo ranijih godina. Dok god se ne ožive inostrana tržišta, prije svega tržište zapadne Evrope, teško možemo očekivati da će naša industrija imati one rezultate koje je imala prije pandemije - kaže Račić.

Ističe da je osnovni razlog ovom stanju u prerađivačkoj industriji smanjena tražnja, koja je nastala kao rezultat pandemije te krize i straha koji vladaju u cijelom svijetu.

- Ta tržišta još nisu oporavljena. Tržište nije na onom nivou da bi moglo da reprodukuje veću proizvodnju - kaže Račić i dodaje da su preduzeća u ovim oblastima u programu pomoći od države, te da će oni svakako dobiti pomoć.

Nenad Lujić, direktor preduzeća "Bora BN" iz Banjaluke, koje se bavi mašinskom obradom, kaže da su u martu, aprilu i maju imali pad prometa od 60 odsto.

- Preostalih 40 odsto bolje da nismo ni radili, jer je protok novca totalno stao. Mnoge svjetske firme su bile skroz zatvorene mjesec dana, a neke čak i više. To su svjetske firme sa kojima smo mi sarađivali i jednostavno u ovom periodu nismo dobijali narudžbe. Pokušali smo da se spasimo i pređemo na naše domaće tržište, jer pravimo rezervne dijelove za fabrike i proizvodnju, međutim većina tih naših fabrika je naslonjena na italijansko tržište - rekao je Lujić.

On kaže da kriza još traje, ali da su imali mali rast u junu i julu, te da imaju najave da bi posao mogao rasti i u avgustu, ali kako ističe kod kolega sa kojima sarađuje stanje je loše jer nemaju naznake da bi u avgustu mogli dobijati narudžbe. 

- Mi imamo blagi rast, ali je problem likvidnosti - oni koji imaju novac nam ne plaćaju, a oni koji nemaju - nemaju čime ni da plate. Izvoz je polako krenuo, međutim i inostrane firme su sada oprezne pri davanju narudžbi jer i kod njih postoji nagli pad - kaže Lujić. Pojašnjava da je u ovom trenutku teško biti konkurentan na tržištu zapadnih zemalja jer njih u velikom segmentu subvencionišu njihove države. 

Lujić smatra da će se mnogi teško izvući iz trenutne situacije bez pomoći države.

- Bez pomoći države teško ćemo se vratiti na stari put. Ako preživimo sporo ćemo se vraćati na stari put i biti konkurentni na evropskim tržištima - smatra Lujić i dodaje da još nisu dobili pomoć za april za koju su se prijavili. 

U preduzeću "Metalna industrija Prijedor", upoređujući obim posla u drugom kvartalu ove godine sa drugim kvartalom prethodne godine, kažu da je on opao za oko 48 odsto, a da gubici u odnosu na raniji period prelaze 50 odsto.

- Najveći faktor smanjenja prometa je zatvaranje granica i nemogućnost nabavke potrebnog materijala, kao i potrebnih usluga od kooperacijskih firmi iz susjednih država. Pored navedenog, naša firma je usmjerena većinom na proizvodnju dijelova potrebnih za brodogradilišta, a pošto je brodski saobraćaj zbog trenutne situacije sveden na minimum, samim tim je opala potreba za našom proizvodnjom - kažu u MIP-u, koji su stoodstotni izvoznici, te zbog trenutnih zabrana na granicama nismo u mogućnosti ići u potragu za novim poslom i razvijati se.

Dodali su da se zbog kratkog roka od pet dana, u koji se računa i dva dana vikenda, te zbog smanjenog broja radnika izazvanog pandemijom, nisu na vrijeme stigli prijaviti za pomoć države.