Sa dolaskom toplijih dana krpelji su izašli na površinu te su se počeli zavlačiti građanima, ali i njihovim ljubimcima pod kožu.

Da su se zbog ujeda krpelja počeli javljati pacijenti u domove zdravlja, potvrđeno je za "Nezavisne novine" iz domova zdravlja iz Srpske.

- U Domu zdravlja Banjaluka, tokom ovog proljeća, bilo je sporadičnih slučajeva pacijenata s ujedima krpelja. Sezona većeg broja pacijenata očekuje se u narednom periodu - navela je za "Nezavisne" Kosana Stanetić, načelnica Službe porodične medicine.

Pojašnjava da ujed krpelja ne znači istovremeno i bolest, jer ujedene osobe mogu dobiti bolest samo ako je krpelj zaražen.

- Ljudi se zaraze nakon ugriza zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnike na čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznica. Ugrizom krpelja najčešće se prenose borelioza (Lajmska bolest, Eritema migrans), krpeljni meningoencefalitis i neke rikecioze - rekla je Stanetićeva.

S obzirom na to da većina krpelja, kako navodi, nije zaražena uzročnicima zaraznih bolesti, najčešće je dovoljno samo pažljivo ukloniti krpelja.

- Krpelj se može ukloniti s kože pažljivim izvlačenjem, uz pomoć pincete, kojom se zahvati za gornji dio trupa, što bliže koži i lagano izvuče. Ovaj zahvat se može uraditi i samostalno, bez odlaska ljekaru. Ako se dogodi da dio krpelja pukne ili ostane u koži, najvažnije je ukloniti trup i spriječiti da krpelj duže bude u koži. Ostaci glavice ili rila mogu se ukloniti i kasnije (samostalno ili uz pomoć ljekara) - dodala je.

I iz Doma zdravlja Prijedor za "Nezavisne" potvrđuju da su im se u zadnjih 10-15 dana javljali pacijenti sa ujedima krpelja.

- Broj ovih pacijenata nije veliki, jer je sezona tek počela i uobičajen je za ovo doba godine. U pitanju su lakši slučajevi - rekli su iz Doma zdravlja Prijedor.

Prema njihovim navodima, od ujeda krpelja, koji se dešavaju sezonski, od ranog proljeća do kasne jeseni, najviše su ugrožene osobe koje puno borave u prirodi.

- Najčešće su to šumovita područja sa neuređenom površinom i područja sa visokom travom. Zbog toga su najbolji načini prevencije od ugriza krpelja uređivanje zelenih površina, redovno košenje trave, uklanjanje žbunja i otpalog lišća. Dobro je nositi zaštitnu odjeću svijetlih boja koju je potrebno skinuti i oprati nakon boravka u prirodi - pojasnili su iz Doma zdravlja Prijedor.

Ističu da krpelji mrze jake i prijatne mirise, pa se takvi koriste u repelentima koji se nanose na kožu kada se ide u prirodu.

- Krpelji vole topla i vlažna mjesta, kao i kosmati dio glave, i potrebno je pregledati tijelo nakon povratka iz prirode, a naročito obratiti pažnju na pazuhe, prepone, koljena i kosmati dio glave, kao i ljubimce, ukoliko ih vodite sa sobom - dodaju.