Povećanjem participacije za bolničko liječenje sa devet na 25 maraka po danu, kao i korekcijom cijena pojedinih zdravstvenih usluga poput laboratorijske dijagnostike, bolnice u Srpskoj nastoje da ublaže rastuće troškove rada, dok građani upozoravaju da će veći izdaci dodatno opteretiti njihove budžete i uticati na odluku pojedinih da li da uopšte prihvate bolničku njegu.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS saopšteno je da iznosi participacije u sistemu obaveznog zdravstvenog osiguranja nisu mijenjani od 2011. godine, iako su troškovi zdravstvenih usluga u međuvremenu značajno porasli usljed poskupljenja medicinskog i nemedicinskog materijala, lijekova, energenata, održavanja medicinske opreme i troškova rada.

Kako navode iz Fonda, izmjene Pravilnika o visini i načinu plaćanja participacije, koje se primjenjuju od početka godine, a na zahtjev zdravstvenih ustanova, usmjerene su prije svega na sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu, kao i na korišćenje službi hitne pomoći u nehitnim stanjima, pri čemu su uvedeni jasni zaštitni mehanizmi za osiguranike.

- Više od 50 odsto osiguranih lica po nekom osnovu ne plaća participaciju. Plaćanja su u potpunosti oslobođeni djeca do 18 godina, lica starija od 65 godina, trudnice i porodilje, slijepa lica, oboljeli od rijetkih i teških bolesti, dobrovoljni davaoci krvi, penzioneri sa najnižom penzijom, ratni vojni invalidi, kao i druge osjetljive kategorije - stoji u saopštenju.

Participaciju, kako je navedeno, ne plaćaju ni pacijenti koji se liječe od malignih bolesti, dijabetesa, hemofilije, epilepsije, multiple skleroze i drugih teških oboljenja, kako u liječenju osnovne bolesti, tako i komplikacija.

Novim pravilnikom precizirano je da se participacija za bolničko liječenje plaća najviše za 14 dana i iznosi 25 KM po danu, odnosno 12 dana u Univerzitetskom kliničkom centru RS i plaća se 30 KM po danu. Bez obzira na dužinu bolničkog liječenja i stvarne troškove zdravstvene usluge, maksimalan iznos participacije, istakli su u FZO, ne može preći 370 KM.

Oni podsjećaju da je participacija prihod zdravstvenih ustanova, a ne Fonda te da on i dalje bez dodatnog opterećenja za osiguranike finansira najsavremenije i najskuplje zdravstvene usluge, od ugradnje kohlearnog implantata, operacija srca i ugradnje pejsmejkera, do složenih onkoloških zahvata, koji po pacijentu koštaju i više desetina hiljada maraka. Ističu i da su izmjenama ispravljene određene nelogičnosti u sistemu pa se više ne dešava da osiguranici za pojedine ambulantne ili dijagnostičke usluge plaćaju veću participaciju nego za liječenje u bolnici.

Predsjednik Aktiva direktora javnih zdravstvenih ustanova i direktor Bolnice Zvornik Ivan Popović rekao je za "Glas" da je povećanje participacije bilo neminovno, jer cijene zdravstvenih usluga nisu mijenjane godinama, iako su u međuvremenu znatno porasli svi troškovi rada zdravstvenih ustanova.

- Participacija za bolničko liječenje bila je devet maraka po danu i nije mijenjana decenijama, dok su u međuvremenu poskupjeli lijekovi, potrošni materijal, energenti i sve ono što je neophodno za funkcionisanje bolnica. Ovo povećanje odnosi se isključivo na one koji i plaćaju participaciju, a njih je vrlo malo. Takođe, došlo je i do korekcije cijena određenih usluga, kao što je laboratorija i slično - istakao je Popović.

Direktor Bolnice "Srbija" iz Istočnog Sarajeva Nebojša Šešlija naveo je da dosadašnja participacija nije bila dovoljna da pokrije ni osnovne troškove boravka pacijenata.

- Samo troškovi hrane i higijene su daleko veći - rekao je Šešlija.

Direktor Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta je ocijenio da će ovo povećanje zdravstvenim ustanovama značiti u pokrivanju troškova lijekova i potrošnog materijala.

S druge strane predsjednica Udruženja potrošača "ToPeer" iz Doboja Snežana Šešlija smatra da je povećanje participacije samo jedno u nizu od početka godine.

- Iako na prvi pogled ne djeluje veliko, u uslovima teškog standarda građana ovo može uticati na njihovu odluku da izbjegavaju bolničko liječenje - poručila je Šešlija.

NEHITNA STANjA

Iz Fonda ističu da je uvedena participacija i u službama hitne pomoći za nehitna stanja da bi se spriječile zloupotrebe i obezbijedila veća dostupnost hitne medicinske pomoći onima kojima je zaista potrebna, uz jasno razgraničenje hitnih i nehitnih slučajeva kroz IZIS. Naveli su da Fond već godinama preuzima značajan teret finansiranja zdravstva, iako Republika Srpska ima jednu od najnižih stopa doprinosa te da su od 2020. godine izdvajanja za domove zdravlja i bolnice značajno povećana.

Piše: Danijela Bajić