Malinari u Srpskoj u narednoj godini priželjkuju duplo veće podsticaje za svoj rad, što će zahtijevati i od nadležnih, jer su uz sadašnje subvencije, nisku otkupnu cijenu i visoke troškove konstantno na gubitku.
Ekspanzija uzgoja malina, koja je u Srpskoj, posebno u Podrinju, počela prije desetak godina, kada su mnogi zasadili hektare obradive površine, jer su donosile dosta prinosa i dobru zaradu, splasnula je preko noći. Brojni uzgajivači, koji su proizvodili tone ovog voća godišnje, više nisu mogli da prežive, zbog čega su unazad dvije-tri godine počeli da uništavaju ili u potpunosti zapostavljaju svoje malinjake.
Predsjednik Udruženja malinara Bratunca, Srebrenice i Milića "Vilamet" Ljubiša Alempić kazao je za "Glas Srpske" da je niska otkupna cijena ovog voća u posljednje dvije godine mnoge dovela na ivicu ambisa.
- Proizvođači malina u situaciji u kojoj su sada trebaju daleko veću podršku resornog ministarstva. Zbog toga ćemo tražiti da nam budu povećani podsticaji, bar u momentima kada je cijena malina relativno niska, kao što je sada slučaj - kazao je Alempić.
Dodao je da malinari već drugu godinu zaredom nemaju nikakvu zaradu, zbog čega se odlučuju na gašenje ove proizvodnje i okreću se drugim poslovima.
- Samo je dnevnica berača otišla na 100 maraka, ne računajući druge troškove, koji rastu iz dana u dan. Godinama ništa konkretno nismo zahtijevali od nadležnih, međutim sada nemamo izbora nego da tražimo 0,50 maraka po kilogramu malina, za koju smo do sada dobijali 0,25 KM - istakao je Alempić, dodajući da od resornog ministarstva očekuje poziv na sastanak, gdje će, između ostalog, iznijeti svoje zahtjeve za povećanje podsticaja.
Malinar Ivan Stojanović iz Bratunca kaže da podsticaji u Srpskoj treba da budu izjednačeni sa FBiH.
- Malinari imaju stav da premija po kilogramu ovog voća u Srpskoj ne smije biti ispod 0,50 KM, u protivnom ćemo odmah zatražiti sastanak sa resornim ministrom - rekao Stojanović, podsjećajući da je računica od prije dvije godine pokazala da proizvodnja kilograma malina košta najmanje 3,80 maraka, ali su u međuvremenu troškovi znatno skočili.
Prema njegovim riječima, nadležni su sa povećanjem premija trebalo da počnu čim su vidjeli da se smanjuje proizvodnja.
- Ne vidim zašto se prilikom određivanja premije malinari razlikuju od, primjera radi, proizvođača jabuka - kazao je Stojanović, kome su ovog ljeta otkupljivači plaćali 3,5 maraka po kilogramu malina.
Veća podrška za uzgoj malina dobro bi došla i porodici Mršević iz Rudog, koja ovo voće uzgaja na pola hektara.
- Cijena malina je drastično pala, što je dovelo u pitanje i samu proizvodnju. Sa podsticajima od pola marke po kilogramu bi sigurno bilo lakše nastaviti proizvodnju, jer su troškovi povećani nekoliko puta, dok je cijena ostala ista - kazao je Nenad Mršević, koji je u malinarstvu zajedno sa ocem već nekih deset godina.
Rod
Zbog suše i propadanja zasada realno je očekivati da će, prema riječima malinara, i iduća godina biti loša. Ovogodišnji rod maline je umanjen za više od 30 odsto, zbog čega su kratkih rukava ostali i otkupljivači, koji su od drugih tražili robu da bi ispoštovali ugovore i obezbijedili dovoljnu količinu.
Piše: Danijela Bajić
