Povodom Međunarodnog dana pismenosti, koji se obilježava danas širom svijeta, razgovarali smo sa profesorom srpskog jezika i književnosti u Srednjoj školi „28. juni“ u Istočnom Novom Sarajevu Draganom Mandrapom.

Mandrapa je za portal "Katera" rekla da se temelj pismenosti pojedinca zasniva na poznavanju maternjeg jezik, načinu i mogućnostima njegovog usmenog i pisanog izražavanja.

- Pismenom osobom smatra se osoba koja može sa razumijevanjem napisati i pročitati jednostavan tekst sa sadržajem iz svakodnevnog života. Opismeniti se znači napraviti prvi korak ka razvoju vlastite ličnosti, jačanju samopouzdanja i sposobnosti za sagledavanje i razumijevanje svijeta i života – rekla je Mandrapa.

Kako ističe, vještina pisanja i čitanja napisanog je presudna za razvoj ljudske civilizacije, a shvatanje pojma pismenosti se mijenja u skladu sa razvojem društva.

- Pojam više nije vezan samo za sposobnost čitanja i pisanja, nego zahvata sve sfere života jednog čovjeka. Kako su se informacije širile izvan pisane riječi, pojam pismenosti je dobio novu interpretaciju – ističe naša sagovornica.

Mandrapa pojašnjava da pismenost danas podrazumijeva umijeće komuniciranja, znanje stranih jezika i korištenje savremene informacione i komunikacijske tehnologije koja pojedincu omogućava kvalitetno razumijevanje društvenih zbivanja.

- U savremenom društvu pismenost podrazumijeva niz vještina i sposobnosti. Znanje i vještine koje su potrebne svakom pojedincu u  svijetu brzih promjena dovele su do potrebe za informatičkom, medijskom, finansijskom, digitalnom pismenošću. Važno je razvijati funkcionalnu pismenost, a to znači razvijati sposobnost primjene svega naučenog u svakodnevnom životu – navodi Mandrapa.

Moderno društvo je dinamično i zahtijeva cjeloživotno učenje pojedinca, što je imperativ savremenog obrazovanja.

Mandrapa smatra da pored pojma pismenosti treba pomenuti i pojam polupismenosti koja je rezultat sveukupne površnosti i pomodarstva koji su vidljivi u svim sferama vremena u kom živimo.

Ona ukazuje na to da neformalna komunikacija na društvenim mrežama pokazuje da veliki broj ljudi ne poznaje ni osnovna pravila pravopisa i gramatike.

-  Nažalost, polupismenost nije izražena samo na društvenim mrežama nego je svakodnevno prisutna i u javnom prostoru. Nepismenost i polupismenost se opravdavaju i nameću kao vrijednost vremena u kojem živimo. Polupismenost je izražena kod mladih, ali, nažalost, i kod  visokoobrazovanih ljudi – ukazuje ona.

Za kraj razgovora, naša sagovornica je rekla da treba sistematski i kontinuirano raditi na sticanju izgubljene navike čitanja, jer čitanje doprinosi razvoju ličnosti i razvoju pisanih i govornih vještina.