Srpsko prosvjetno i kulturno društvo /SPKD/ "Prosvjeta" obilježilo je danas 118 godina od osnivanja, kao i 30 godina od obnavljanja rada društva, čije je cilj očuvanje srpske kulture i identiteta u BiH.

Predsjednik Glavnog odbora "Prosvjete" Pale Draga Mastilović rekao je da izvorna misija društva nije promijenjena i da je potreba za zaštitom srpskog nacionalnog identiteta, jezika, kulture i istorije danas veća nego ikada.

- Zato se trudimo da svoju djelatnost proširimo ne samo na prostore Republike Srpske, nego FBiH, Srbije, Crne Gore i dijaspore - pojasnio je Mastilović na konferenciji za novinare.

On je podsjetio da je "Prosvjeta" nastala kao organizacija čiji zadatak je bio pomaganje talentovanih srpskih đaka, te da su upravo zahvaljujući toj pomoći mnogi srpski intelektualci, političari, umjetnici, kulturni radnici i naučnici uspjeli su da se obrazuju i da svom narodu daju najbolji dio sebe.

Prema njegovim riječima, rad društva zabranjivali su strani okupatori u oba svjetska rata, a da je 1949. godine ukinuta zbog ideoloških razloga, ali da su poslije obnove uradili mnogo na planu unapređenja srpskog nacionalnog i kulturnog bića.

Mastilović je istakao da se obilježavanje današnjeg jubileja odvija u nešto izmijenjenim okolnostima, zbog pandemije virusa korona, ali da je za septembar planirano organizovanje svečane akademije, sa bogatim kulturnim i naučnim sadržajima.

Jedan od 17 intelektualaca koji su 1990. godine obnovili rad SPKD "Prosvjeta" i današnji potpredsjednik Ljubo Grković, istakao je da je obnavljanje rada "Prosvjete" na Vidovdan od neprocjenjivog značaja za cijeli srpski narod jer su uspjeli da utiču na razvoj srpske kulture, nauke i obrazovanja.

Na konferenciji za novinare je istaknuto da će "Prosvjeta" nastaviti sa svojom misijom, naglašen je njen značaj za dijasporu i najavljeno osnivanje odbora u Minhenu.

SPKD "Prosvjeta" osnovana je 1902. godine u Sarajevu, sa ciljem očuvanja srpske kulture i identiteta u BiH. Od samog osnivanja, pa do zabrane rada 1949. godine, oko društva su se okupljali najveći intelektualci tog vremena: Petar Kočić, Aleksa Šantić, Jovan Dučić, Pero Slijepčević, Grigorije Petrov, Jovan Cvijić i drugi.

Institut za intelektualno vlasništvo BiH donio je 2013. godine odluku kojom je proglasio SPKD "Prosvjeta" sa sjedištem u Palama za jedinog pravnog sljedbenika naziva i znaka ovog društva sa pravom korišćenja u BiH.