Posljednjih godina dosta se priča o digitalizaciji te "Četvrtoj industrijskoj revoluciji", novim tehnologijama i njihovom uticaju na sve segmente života. Prema Vašim saznanjima, koliko se taj uticaj osjeti u Bosni i Hercegovini?

Antić: I te kako se osjeti. Samo u toku protekle godine održan je veliki broj seminara i konferencija na temu digitalne transformacije, gdje je učestvovao veliki broj kompanija. To je dokaz da je privreda generalno zainteresovana za ono što se dešava, a to je "Četvrta industrijska revolucija". Samo u bankarskom sektoru, u kojem naravno posluje Nova banka, svjedoci smo žestoke konkurencije, gdje se učesnici takmiče da svojim klijentima ponude nešto posebno, a upotreba tehnologija ili novih digitalnih kanala prodaje tu zauzima najvažnije mjesto.

Naravno, digitalizacija je samo jedan od segmenata digitalne transformacije ili jedan od njenih instrumenata realizacije. Drugi segment se krije u riječi transformacija, koji podrazumijeva nešto mnogo šire, veće i važnije, nešto što podrazumijeva transformaciju organizacija iz pozicije tradicionalnog poslovanja sa niskom operativnom efikasnošću i lošem korisničkom iskustvu u neko novo stanje u kojem se bolje razumiju stvarne potrebe klijenata uz istovremenu optimizaciju troškova.

Bosna i Hercegovina bez obzira na sve nije izolovano društvo, postoje i institucije i ljudi koji prate tehnološke trendove i pokušavaju da implementiraju nešto što predstavlja globalni trend.

Lično smatram da su banke predvodnici društva u ovom procesu.

Smatrate li da je proces digitalizacije, posebno u bankarskom sektoru, neizbježan?

Antić: Digitalizacija je samo jedan segment digitalne transformacije koji je sveobuhvatniji pojam i postoje njene razne definicije, a meni lično je najprihvatljivija ona po kojoj digitalna transformacija poslovanja predstavlja implementaciju i adaptaciju digitalnih tehnologija i modela u cilju unapređenja performansi organizacije. U pitanju je proces poslovne transformacije unutar koje organizacija usvaja poslovne modele, digitalizuje i ubrzava svoje poslovne aktivnosti, kako bi se u potpunosti iskoristile prilike kreirane digitalnim tehnologijama. Bankarski sektor je specifičan u tom smislu da je konkurencija velika i svi učesnici na tržištu se trude da udovolje sve specifičnijim zahtjevima klijenata, da budu brži, efikasniji, transparentniji...

Digitalizacija, kao samo jedan od segmenata digitalne transformacije, je svakako sredstvo da se navedeno i ostvari, tako da je proces ne samo neizbježan, nego i uveliko traje.

Na koji način povezujete Novu banku sa pojmom digitalizacija? Koliko uspješno implementira nove tehnologije?

Antić: Nova banka je pokrenula program digitalne transformacije koji treba da joj omogući da kroz seriju komplementarnih projekata izvrši snažnu transformaciju svojih poslovnih politika i upotrebom savremenih tehnoloških rješenja proizvode i usluge na razne načine približi svojim klijentima na način kako oni to žele i u obliku u kojem to žele. Jedan od bitnih ciljeva je i da ovim transformacionim procesima postanemo poslovno prisutni i tamo gdje fizički nismo i nemamo namjeru da budemo.

Šta naša poslovna praksa podrazumijeva pod digitalizacijom? Možete li na konkretnom primjeru iz prakse opisati kako se jedan proces može prilagoditi novim uslovima u digitalnom svijetu?

Antić: Jedan interesantan primjer iz prakse na kojem radimo već neko vrijeme odnosi se na upotrebu naprednih tehnologija zasnovanih na mašinskom učenju i vještačkoj inteligenciji. Upotrebom tih naprednih tehnologija nastojimo napraviti iskorak u dijelu nečega što se zove prediktivna analitika. Cilj nam je da u skoroj budućnosti budemo u stanju da bolje prepoznajemo stvarne potrebe naših klijenata i da implementiramo ono što se zove personalizovana ponuda. Osim u dijelu vezanom za unapređenje prodaje očekivanja od ovog projekta su velika i smatramo da je prediktivna analitika fundamentalno važna u procesu digitalne transformacije, naročito u dijelu upravljanja performansama, odnosima sa klijentima i automatizaciji poslovanja. Neki od problema na kojima se radi u sklopu ovog projekta su: sales recommender (generisanje preporuka proizvoda za prodaju), credit scoring, churn prediction (identifikovanje klijenata za koje postoji velika vjerovatnoća da će da napuste banku), cash management, fraud detection, segmentacija klijenata i dr.

Nova banka ima dva savremena data centra. Šta to u praksi znači?

Antić: Većina finansijskih institucija na našem području svoje tehnološke potrebe određuje na način koji je definisan od strane regulatornih organa i koji podrazumijeva neki minimum u pogledu sposobnosti obavljanja primarne djelatnosti. Nova banka je otišla korak dalje i svoj tehnološki potencijal podigla na nivo koji je znatno iznad onoga što je zahtijevano od institucija koje regulišu tehnološke minimume.

Dva analogna data centra nama omogućavaju visok nivo kontinuiteta poslovanja bez obzira na izazove koji mogu da budu postavljeni pred nas. Infrastrukturna postavka na kojoj radimo godinama omogućava Novoj banci visoku pouzdanost i dostupnost svih proizvoda i usluga bez obzira na prodajni kanal ili način komunikacije.

Gradnjom novog objekta u poslovnoj zoni "Incel" u Banjaluci, Sektor za informacione tehnologije dobio je priliku da projektuje, a zatim i realizuje moderan data centar kog se ne bi postidjeli ni veliki tehnološki giganti. Uz veliku podršku Uprave iskoristili smo godine iskustva, veliko znanje i energiju i napravili pouzdan, siguran i funkcionalan data centar. Implementirani su svi elementi određeni formalnim standardima, ali i najboljim praksama.

Novi data centar i data centar koji odranije imamo u Bijeljini predstavljaju jedinstvenu cjelinu i garant su sposobnosti Nove banke da odgovori svim izazovima koji u vidu realnih tehnoloških potreba mogu da se pojave.

Kako je proteklo preseljenje data centra u poslovnu zonu "Incel" i kako taj centar danas izgleda?

Antić: Samo preseljenje data centra je poseban izazov, imajući u vidi činjenicu da smo sebi postavili zadatak da eventualni prekidi u radu bilo kog servisa ili elementa sistema mogu biti minimalni ili ih nikako ne smije ni biti. Preseljenje primarnog data centra je proces koji smo jako dugo planirali pokušavajući da predvidimo i razradimo sve moguće situacije koje u tom procesu mogu da se dese.

Preseljenje opreme i servisa informacionog sistema banke na novu lokaciju je teklo u dvije faze:

- migracija servisa informacionog sistema na disaster recovery lokaciju, kako ne bi bilo prekida servisa koje koriste klijenti i zaposleni Banke;

- migracija IT opreme: servera, storage uređaja, mrežne i bezbjednosne opreme na novu lokaciju.

Posjedovanje data centra u Bijeljini, kojeg mi formalno vodimo kao DR (disaster recovery) data centar, a koji u praksi može da obezbijedi funkcionisanje svih servisa koje Banka ima, omogućilo nam je da kompletan proces sprovedemo na najbolji mogući način.

Preseljenje data centra je dokazalo i našu sposobnost samostalne realizacije i najsloženijih infrastrukturnih projekata.

Nova banka je i zvanično postala vlasnik jednog od najmodernijih data centara u Bosni i Hercegovini. Ponosni smo na činjenicu da smo sve uradili sami, bez angažovanja sistemintegratorskih firmi. Kompletan proces je obavljen isključivo našim znanjem, iskustvom i voljom.

Kakav kadar radi na poslovima implementacije novih informacionih tehnologija? Kako međusobno sarađuju?

Antić: Za razliku od većine sličnih organizacija, Nova banka u dijelu upravljanja infrastrukturom ne zavisi od firmi koje se generalno bave ovom vrstom djelatnosti. Ulaganje u ljude, edukaciju i atmosferu donosi plodove koji se ne mogu opisati niti vrednovati samo matematičkim i statističkim metodama. Jezgro Sektora za informacione tehnologije čine ljudi koji su dio tima više od 15 godina. Sve to vrijeme Banku gledaju kao svoju drugu kuću i domaćinski se odnose prema njoj. Ključno osoblje je edukovano na prestižnim visokoškolskim ustanovama, a tokom godina je svako ponaosob mnogo radio na izgradnji sebe kao stručnjaka u različitim oblastima. Nova banka je uvijek znala da prepozna potrebu da ulaže i u ljude i u tehnologije i po tome je, siguran sam, specifična na tržištu. Interna saradnja između članova našeg tima predstavlja i našu najveću snagu, a u svemu tome je naročito važno to što svako zna svoju specifičnu ulogu u sistemu i trudi se da uvijek da svoj maksimum.

Svjesni smo da je digitalna transformacija zahtjevan proces, no mnoge organizacije tvrde da je za sprovođenje tog procesa, pored znanja i vremena, potrebno izdvojiti značajna finansijska sredstva. Da li je zabluda da je digitalizacija skup proces kada se uzmu u obzir benefiti koji se pritom ostvare?

Antić: Digitalna transformacija je u osnovi investicija, a svaka investicija zahtijeva finansijska sredstva. Različiti su oblici investicija koji se javljaju u procesu digitalne transformacije. Ono što svi prepoznaju jesu troškovi implementacije različitih digitalnih tehnologija koje mogu fundamentalno da utiču na poslovne procese. Ono što je meni lično u dijelu investicije krucijalno jeste ulaganje u ljude. Kompetentni ljudi u koje je sistem ulagao biće u stanju, između ostalog, da bolje kontrolišu troškove, da bolje prepoznaju stvarne potrebe tržišta i da iz tehnologija izvlače maksimum uz minimum ulaganja.

Iz Vaših odgovora zaključujemo da, na skali prioriteta, edukaciju vidite dosta visoko. Da li je zaista tako?

Antić: Edukacija je ključna. I najsavremeniji i najautonomniji sistemi zahtijevaju posvećenost i znanje ljudi koji ih eksploatišu. Bilo kakvu investiciju u tehnologiju mora da prati i investicija u znanje. Isto tako, i potrebno je da zaposleni samoinicijativno konstantno uče i da se razvijaju. IT je specifičan i iz razloga što jako brzo evoluira, i oni koji ne prate tu evoluciju mogu iz pozicije nezamjenjivog da postanu apsolutno neupotrebljivi. Inženjeri Nove banke su svega ovoga i te kako svjesni i mnogo rade na sebi, prate trendove i uče, a Nova banka kao institucija i te kako razumije šta za sistem znače kompetentni i sposobni kadrovi.

Koji su Vaši planovi za naredni period?

Antić: Naš organizacioni dio će svakako nastaviti da bude pouzdan partner poslovnom dijelu naše kompanije u cilju realizacije svih strateških ciljeva. Nova banka je sigurno tehnološki lider u bankarskom i generalno finansijskom sektoru, a naša uloga u tome je ključna.

Digitalna transformacija dovodi i do evolucije uloge informacionih tehnologija od funkcionalne podrške poslovnoj strategiji do pozicije u kojoj su informacione tehnologije inicijatori i predvodnice poslovnog razvoja organizacije. Svjesni smo naše trenutne uloge, ali i potencijalne buduće i sigurno je da se ne bojimo izazova.

Mirko Antrić je direktor Sektora za informacione tehnologije u Novoj banci a.d. Banjaluka.