Mirnom šetnjom u Ulici Hamdije Kreševljakovića, bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, uz polaganje cvijeća i vjerskim pomenom obilježene su 32 godine od zločina u ovoj ulici.

Najprije je u Crkvi Svetog velikomučenika u Istočnom Novom Sarajevu služen parastos, odakle su krenula dva autobusa, uz velike mjere obezbjeđenja, vatrogasci i hitna pomoć.

Foto: katera.news

Trasa kojom su se kretali autobusi iz Istočnog Sarajeva bila je zatvorena za saobraćaj, a sve je prošlo bez incidenata.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić rekao je da je odnos vlasti u FBiH prema Srbima nedopustiv, te da Srbi moraju odavati počast svojim žrtvama, sjećati ih se i govoriti istinu o sukobima iz proteklog rata.

Podsjetio je i da za taj zločin niko nije odgovarao, kao i da je JNA u to vrijeme bila jedina legitimna vojna sila na teritoriji BiH, te da se zločin u Dobrovoljačkoj dogodio 2. i 3. maja, iako je 26. aprila u Skoplju postignut sporazum o mirnom povlačenju Vojske JNA sa teritorije BiH.

- To govori o moralu, o već pripremljenim stvarima koje su bile neizbježne od tadašnjih muslimanskih snaga, to su `Zelene beretke`, Teritorijalna odbrana i ko zna koliko je bilo paravojnih formacija. Uprkos postignutom dogovoru, Dom JNA je napadnut 2. i 3. maja i tad su već počele prve žrtve, prije toga nekoliko dana, 22. aprila vojnici koji su ostali u kvaru u vojnom transporteru su izvučeni, ubijeni i do danas njihovi posmrtni ostaci nisu nađeni. Trećeg maja, kada se po dogovoru vojna kolona povlačila, napadnuta je i opet su počinjeni strašni zločini - naveo je Egić, ističući da sve to govori o odnosu tadašnjih muslimanskih vlasti prema svemu što je bilo srpsko, prema svemu što je predstavljalo simbol Jugoslavije i Srba na ovim prostorima.

Foto: katera.news

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske /BORS/ Radan Ostojić zatražio je od pravosudnih institucija BiH da budu kažnjeni i počinioci i naredbodavci gnusnog zločina u Dobrovoljačkoj ulici.

- Danas smo se okupili, po ko zna koji put, da prvenstveno odamo počast nevino nastradalim žrtvama u Dobrovoljačkoj ulici i da po ko zna koji put upitamo da li su ovi ljudi nastradali nasilnom smrću, odnosno da li ih je neko ubio ili su umrli prirodnom smrću? Očigledno je da ih je neko ubio – kategoričan je on.

Anđelko Nosović, predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske, naglasio je da je zločin u Dobrovoljačkoj ulici bio podmukao i kao takav i danas predstavlja mrlju na međunarodnoj zajednici i pravosuđu BiH.

- Međunarodna zajednica je pokrovitelj toga, zajedno sa ovim našim domaćim izdajnicima koji su to uradili. Ona, kao ni pravosuđe BiH ne poduzimaju apsolutno ništa da bi počinioci bili otkriveni ili kažnjeni - rekao je Nosović.

Vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić podsjetio je i na, kako kaže, prve zločine nad pripadnicima JNA, izvršene na Bistriku na današnji datum 1992. godine.

- Nakon toga uslijedio je zločin u Velikom parku, te nemili događaji 1. i 3. maja iste godine – rekao je on.

On je iskazao nezadovoljstvo što počinici nisu još odgovarali, ali i zbog činjenice da pravosudni procesi vezano za dešavanja iz maja 1992. godine teku u nedogled.

- Zato što ne gajimo nadu da će pravosudne institucije obaviti posao onako kako bi trebalo, Republički centar će ove godine promovisati publikaciju koja se odnosi na cjelokupne događaje. Riječ je o publikaciji koja će obuhvatati sva dešavanja nad pripadnicima Jugoslovenske narodne armija u aprilu i maju 1992. godine u Sarajevu - rekao je Nuždić.

Slobodan Bojanić je bio pripadnik JNA u koloni koja je 3. maja 1992. godine napadnuta.

- Bio sam pred kraj kolone, tu ispod same komande. Kolona je stala, opkolili su nas, istjerali napolje, povaljali po ulici i pucali – prisjetio se on.

Kako kaže, danas je u Dobrovoljačkoj ulici da oda počast svojim poginuli drugovima, ističući da je krajnje vrijeme da počinioci za ovaj zločin odgovaraju.

Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih, 2. i 3. maja 1992. u Dobrovoljačkoj ulici poginulo je i ubijeno najmanje 28 pripadnika JNA.

Obilježavanju su prisustvovali članovi porodica stradalih, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić, poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske i predstavnici Srpske u institucijama BiH, kao i predstavnici udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata i načelnici opština u sastavu grada Istočno Sarajevo.

Slučaj "Dobrovoljačka", kako se kolokvijalno naziva zločin paravojnih muslimanskih formacija i radikalnih islamista nad pripadnicima JNA u Sarajevu maja 1992. godine, široj javnosti i poslije 32 godina predstavlja nepoznanicu, a ovaj predmet još nije dobio sudski epilog.

Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih, 2. i 3. maja 1992. poginulo i ubijeno najmanje 28 pripadnika JNA.

CJB Istočno Sarajevo 2005. godine podnio je krivičnu prijavu protiv 15 lica osumnjičenih za ovaj zločin, ali je Tužilaštvo BiH tek u novembru 2007. godine pokrenulo istragu.

Međutim, međunarodni tužilac u BiH Džud Romano donio je u januaru 2012. godine odluku o obustavljanju istrage.

Pravosuđe Srbije za zločin u Dobrovoljačkoj ulici teretilo je i preminulog generala tzv. Armije BiH Jovana Divjaka, koji je bio uhapšen u Austriji 2011. godine po osnovu potjernice iz Srbije, ali je austrijski sud tada odbio da ga izruči Srbiji.

Pred Sudom BiH za strijeljanje osam pripadnika JNA u Velikom parku vođen je postupak protiv komandanta Specijalne jedinice MUP-a RBiH Dragana Vikića, pomoćnika ministra unutrašnjih poslova RBiH Jusufa Pušine, te Nermina Uzunovića i Mladena Čovčića, ali je Sud BiH 21. aprila 2022. godine donio oslobađajuću presudu za sve optužene u ovom procesu.

Tužilaštvo BiH 20. novembra 2018. godine donijelo je naredbu o ponovnom otvaranju istrage u predmetu "Dobrovoljačka" i Sud BiH je u maju 2022. godine potvrdio optužnicu protiv 10 lica, među kojima je i Ejup Ganić, kao član Predsjedništva RBiH, koja ih tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja.

Sud BiH je u decembru 2022. godine potvrdio optužnicu za ovaj zločin i protiv Kerima Lučarevića.