Uz nepropisnu brzinu i vožnju u pripitom stanju, narastajuća opasnost u saobraćaju posljednjih godina jeste i korištenje mobilnog za volanom.

Samo brzinski pogled na ekran telefona i vaš automobil već je prešao 27 metara bez kontrole.

Svjetska istraživanja sugerišu da je četvrtina svih saobraćajnih nezgoda povezana s poremećajem pažnje zbog korišćenja mobilnog telefona.

Dok pričate telefonom u vožnji, to je isto kao da upravljate kolima sa 0,8 promila alkohola u krvi, a taj rizik je još veći ako kucate poruke.

Sva ova upozorenja, međutim, nisu dovoljna da učesnike u saobraćaju osvijeste da ostave svoje mobilni kada sjedaju za volan.  

Mjerenje rađeno 2019. godine na teritoriji Srpske pokazalo je da 4,4, odsto naših vozača koristi mobilni, a prošle jeseni rezultat je već skočio na 5,3 odsto, upozoravaju iz Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske.

Preventivno djelovanje

Svjedoci smo da je ovo sve izraženija pojava, ističe Milija Radović iz Agencije, a do pomaka možemo doći samo kombinacijom kazni i preventivnih akcija.

– Ako dijelite isključivo kazne, nemate odgovarajući rezultat jer ljudi negoduju da samo uzimate pare. Zato su potrebne i preventivne kampanje da im ukažete na štetnost njihovog ponašanja. Isto tako, nije dovoljno samo reći: „Nemoj koristiti telefon, možeš izazvati udes“, uz to mora ići i kazna – ističe Radović.

Kazna zbog mobilnog u ruci za vrijeme vožnje iznosi 100 maraka.

Međutim, upotrebu telefona u vožnji je teško dokazati, pa je tako otežano i kažnjavanje. Jedino mjesto u Srpskoj na kojem se svakodnevno detektuje korištenje mobilnog jeste istočni tranzit u Banjaluci, gdje je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srpske prije dva mjeseca instaliralo kamere.

Kamere dnevno u prosjeku snime 68 vozača koji koriste telefon za volanom.

Saobraćajni video nadzor na Palama/Foto: Katera

Prekršaji bez kazne

U Agenciji pozdravljaju ovaj projekat, jer je riječ o inovativnom rješenju kod nas.

– Kamere jedine automatski evidentiraju korištenje mobilnog od strane vozača. Nadamo se da će se pokrenuti više ovih projekata, da će se naći sredstva da se takav sistem postavi na više lokacija širom Srpske, jer bi se na taj način značajno smanjila upotreba telefona tokom vožnje – ističe Radović.

Pametni sistem za detekciju i obavještenje o korištenju sigurnosnog pojasa i mobilnog telefona u Banjaluci registrovao je ukupno 26.887 ovih prekršaja za mjesec i po dana.

Od toga, 3.279 prekršaja je za korišćenje telefona prilikom upravljanja vozilom. Radnim danima kamere u prosjeku uslikaju 75 vozača s telefonom, a vikendom oko 50.

Vozačima ipak ne stižu kazne! Namjera ovog projekta je da se preventivno djeluje na građane, da postanu svjesni svoje odgovornosti i da se tako smanji broj udesa i podigne nivo saobraćajne kulture.

Građani na LED displeju mogu da pročitaju ažurirane podatke, koliko je vozača tog dana koristilo mobilni u autu, a koliko nije svezalo sigurnosni pojas.

"Pametna" kamera u Banjaluci

Upozorenje

Kamera automatski prepoznaje registarske oznake i detektuje prekršaj. Kako pojašnjavaju u MUP, sistem ima i fleš lampe koje osvjetljavaju vozila radi kvalitetnije fotografije i veće tačnosti.

Lampe blicaju na svako vozilo, a ne samo auto u prekršaju.

– Ukoliko pametna kamera evidentira da vozač ili suvozač nisu vezani ili ako vozač koristi mobilni telefon, na LED displeju se ispisuju registarske oznake vozila u prekršaju i upozorenje „Vežite pojas“ ili „Ne koristite mobilni telefon“. Na ovaj način se na licu mjesta vozač, kao i drugi učesnici u saobraćaju, upozoravaju na nepoštovanje saobraćajnih pravila koje u velikoj mjeri može ugroziti živote svih učesnika u saobraćaju – pojasnili su u MUP.

Cilj pilot projekta je da se primjenom pametnih tehnologija unaprijedi bezbjednost saobraćaja provođenjem preventivnih mjera i da se prikupe statistički podaci praćenjem prekršaja zbog nevezivanja sigurnosnog pojasa na prednjim sjedištima i korištenje mobilnog za volanom.

Ova ideja izabrana je kao jedna od deset najboljih u projektu ”Inovacijski izazov – Banjaluka – grad budućnosti”, koji su zajednički pokrenuli UNDP i Grad Banjaluka, a podržalo Ministarstvo za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske.