Izložbom 25 reprodukcija slika i crteža, portreta znamenitih licnosti, postavljenih u galeriji „Žarko Vidović“ u Istočnoj Ilidži, otvorena je manifestacija "Momo Kapor: čuvar adrese".

Trodnevna manifestacija posvećena jednom od najznačajnijih srpskih i sarajevskih književnika, slikara i publicista 20. vijeka ima za cilj očuvanje Kaporovog lika i djela, te promovisanje vrednosti za koje se zalagao.

Momo Kapor je celi život nosio Sarajevo u sebi, u njemu je rođen i to ga je odredilo, iako više od 40 godina nije kročio u Sarajevo, jer je od 1975. godine, pa sve do kraja života proganjan od vlasti i Sarajeva, rekla je supruga velikog srpskog pisca Ljiljana Kapor.

Prema njenim riječima, pronalaskom groba njegove majke Bojane, Momo se vratio u Sarajevo.

- Sarajevskom trilogijom Momo Kapor se odužio Sarajevu. U njima je napisao sve ono što je mislio i zna i što je Sarajevo utkalo u njega – istakla je ona, dodajući da je Sarajevo posebno volio.

I ovom manifestacijom Momo se vratio u Sarajevo, Istočno Sarajevo, koje gaji posebna osjećanja prema ovom velikanu i čija ulica nosi njegovo ima.

Ljiljana Kapor je dodala da će izložene crteže pokloniti Filozofskom fakultetu u Palama.

Dekan Filozofskog fakulteta u Palama Vladan Bartula istakao je da je Momo Kapor bio veliki pisac, slikar, novinar, publicista, scenarista i čovjek koji je ostavio dubok trag u jugoslovenskoj i srpskoj kulturi.

- Ova manifestacija je spomen-manifestacija na Kaporovu ličnost i djelo, kako književnu tako i likovnu, ali i sve ono što je Kapor bio - rekao je on.

Foto: katera.news

Veselin Brković, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju, rekao je da se Kapor kao malo ko se bavio sa tolikom različitih izražajnih formi da je, na neki način grijeh, posmatrati ih pojedinačno od segmenta njegovog ogromnog opusa.

- Višedecenijsko bavljenje crtanjem dovelo je Kapora do ogromnog opusa koje nam svojom širinom i tematskim pristupima kazuje da je dostigao crtačko majstorstvo koje mu je trajno obezbijedilo mjesto u srpskoj kulturi – rekao je on.

U sklopu programa, 2. marta u Staroj crkvi u Sarajevu biće služeno i molitveno sjećanje na Momu Kapora i njegove roditelje, uz posjetu grobu njegove majke Bojane Kapor.

Manifestacija se završava 3. marta predavanjem književnika Muharema Bazdulja "Momo Kapor: lakoća vještine", koje će biti održano u 12.00 časova na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Nakon toga, uslijediće okrugli sto posvećen Kaporovom životu i stvaralaštvu. Svečano zatvaranje planirano je za 19.00 časova u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo, gdje će Bazdulj održati još jedno predavanje.

POTRAGA ZA MAJČINIM GROBOM DO SMRTI

Momo Kapor je za života tragao za grobom svoje majke Bojane, koja je život izgubila štiteći ga kao četvorogodišnjaka tokom bombardovanja 1941. godine o čemu je kasnije pisao u romanima o Sarajevu. Njegova biografska priča slična je stradanju tog grada i svih koji su u njemu živjeli.

Kapor je umro ne znajući gdje se nalazi majčin grob.

Prošle godine, na 14. godišnjicu njegovog upokojenja, osveštan je i grob njegove majke na Koševu i prvi put posjećen zajedno sa Kaporovom suprugom i značajnim ljudima koji su mu bili prijatelji.