Najstarija legenda vezana za nevesinjsko selo Lukavac govori o zakopanom blagu na lokalitetu starog grada Vala na kojem je, prema predanju, posljednji stolovao Herceg Šćepan. Tvrdi se da negdje u liticama Vala postoji oblik od kamena koji podsjeća na pijetla, a voda koja kapa s njegovog kljuna pokazuje gdje je sakriveno blago.

Na Trojčindan 1864. godine pod Ostrogom se moštima Svetog Vasilija poklonio beg Ljubović sa porodicom iz Nevesinja.

Na petom kilometru iz Nevesinja prema Odžaku 1891. godine otvoren je rudnik uglja. Zbog neisplativosti, vađenje rude je obustavljeno već poslije tri godine.

Iako o tome ne postoje nikakvi dokumentovani podaci, u Nevesinju i Kalinoviku i danas je popularna priča, prema kojoj je u kasarni na Kučevu za vrijeme Austro-Ugarske kadrovski rok služio Adolf Hitler. Čak se tvrdi da je „vođu Trećeg rajha u natezanju rukom pobijedio neki Tepavčević“.

Na prvom međuratnom izboru za Mis Nevesinja 1933. godine za najljepšu je izabrana Radojka Čojić, šumarski inženjer. Zabava je priređena u Oficirskom domu.

Nevesinjska varošica je 1938. godine je imala 1500 stanovnika i čak 45 kafana.

Milica Krstojević iz sela Izgori kod Gacka drži svjetski rekord u kumstvu. Do početka Drugog svjetskog rata obavila je oko 1300 kumovanja, najviše u Nevesinju. Još za njenog života podignut joj je spomenik na nevesinjskom pravoslavnom groblju.

Nevesinjac Miloš Lazarević 1964. godine dobio je od Ministarstva kulture Francuske najveće priznanje koje se u toj zemlji dodjeljuje u oblasti arhitekture.

Foto: radionevesinje.com

Film „Nevesinjska puška“ Žike Mitrovića bio je najledaniji film u kninskom bioskopu šezdesetih godina.

Andrija Kovačević i Sofija Bratić zakleli su se na vječnu ljubav na Aranđelovdan u Riljima 1949. godine i u skladnom braku poživjeli 74 godine. Andrija se upokojio u 103. godini kao zvanično najstariji građanin Novog Sada.

Prvu školu u Kotaru nevesinjskom osnovao je Cvjetko Radović u Brataču još 1842. godine. Radila je preko 20 godina. Za školu je rečeno da je „vrelo za sve one u Nevesinju koji su umjeli u to vrijeme čitati i pisati“.

Prema prvom popisu stanovništva koji je uradila Turska 1865. godine u Nahiji nevesinjskoj živjelo je 7.285 „muških glava“.

Stariji Nevesinjci tvrde da je Doderova česma prva javna česma u nevesinjskoj čaršiji. Bila je čest motiv na razglednicama iz perioda austrougarske okupacije. Dobila je ime po vlasniku zemljišta na kojem je napravljena.

Nevesinjka Angelina Jakšić (1871-1950), učesnica Prvog svjetskog rata i osnivač Nacionalne lige žena prva je Srpkinja koja je prevela srpske narodne pjesme na francuski jezik.

Foto: radionevesinje.com

Kralju Petru je 1907. godine na rentgenu snimljena ruka s kuršumom zaostalim od Nevesinjske puške u kojoj je učestvovao pod pseudonimom Petar Mrkonjić. Ovo je najstariji rentgenski snimak u Srbiji.

Prvu zvaničnu utakmicu SK „Ustaš“ odigrao je 8. oktobra 1933. godine u Nevesinju protiv SK „Vardar“ iz Mostara. Nevesinjski klub je nastupio u sastavu: Svrdlik, Gutić, Popović, Hajrović, Grubar, Marinović, Đokić, Biron, Samardžić, Vukićević, Maksimović.

U turističkoj publikaciji „Ljeti i zimi u Jugoslaviji“ iz 1933. godine Nevesinje se opisuje kao prijatno ljetovalište koje mami svojom ljepotom i svježinom. Posebno se preporučuje dispanzer za plućne bolesti u Čovilovom gaju, šetnja kroz cerove gajeve u Miljevcu, 64 ljekovita gorska vrela među kojima se ističe Bukvićeva česma i odlična hrana u hotelu Milisava Glogovca.

Najviše kiše u jednom danu, 190 litara po metru kvadratnom, u Nevesinju je palo 18. novembra 1934. godine. Dva dana kasnije izmjeren je najviši nivo Zalomke u istoriji.

U Nevesinju je građanska škola otvorena 1935. godine. Imala je opšti i komercijalno trgovački smjer. Prvi upravnik bio je Drago Stijović.

Nevesinjski građevinari iz GP „Bišina“ predvođeni velikim pregaocem Vukom Radošem samo u 1960. godini izgradili su u Nevesinju preko 200 stanova, ciglanu i mljekaru, a imali su i gradilišta u čitavom regionu.

Piše: Dragomir Grahovac