Muzej žrtava genocida u Beogradu dobio je u posjed telegram koji je zapovjednik Ustaške nadzorne službe Eugen Dido Kvaternik poslao upravitelju ustaškog logora Jasenovac Maksu Luburiću sa nalogom da odmah skupi oko stotinu žena, djece i starijih ljudi iz kotara Vojnić i o tome ga obavijesti.

Telegram je u posjedu Muzeja žrtava genocida u Beogradu odnedavno zahvaljujući darodavcu iz Beča.

- To je prvi dokument u našem posedu u kom se pominje Luburićevo ime i iz kog se vidi da Kvaternik od njega traži hapšenje žena, dece i starih - civila. U ćošku "brzojavke" broj 424 nalazi se karakteristično ustaško „U“ i pečat Nezavisne Države Hrvatske -  rekao je direktor Muzeja Bojan Arbutina.

Uz ovaj telegram, darodavac je poklonio i još dva telegrama iz Jasenovca, kojima je upotpunjena kolekcija dobijena prošle godine od Istorijskog muzeja Srbije.

- Drugi telegram, broj 732, datira iz 1942. godine. Takođe ga šalje Ustaška nadzorna služba, ali ovoga puta Zaštitnom redarstvu u Banjaluci. Njime se nalaže da treba sve zarobljenike partizane kratkim putem uputiti u Jasenovac na gradnju nasipa, a popis naknadno dostaviti -  rekao je Arbutina za "Večernje novosti".

On je pojasnio da je za ustaše pojam "partizan" bio vrlo rastegljiv i obično je obuhvatao i civile, bez obzira na pol i starosnu dob.

Treći telegram upravitelj Ureda jedan Ustaške nadzorne službe, izvjesni Paver, šalje u logor na Starom sajmištu, Upravi Ispostave župske redarstvene oblasti, na ruke upravitelja Ivkovića u kom je navedeno da je nakon borbi u Kozari sakupljeno nekoliko hiljada žena i djece "u borbi izginulih partizana".

- Zamoliti hrvatskog konzula u Beogradu Nikšića da najažurnije ispita mogućnost preuzimanja ovih žena i djece po vladi generala Nedića. Najažurnije postupiti i izvestiti o rezultatu - navedeno je u telegramu.

Arbutina je dodao da su na poklon dobili i drvenu tabakeru, od orahovine, na čijem poklopcu je sa unutrašnje strane ugravirano "Jasenovac 1942", a pripadala je jugoslovenskom vajaru Slavku Brilu, zatočeniku jasenovačkog logora gdje je izgubio život početkom 1943. godine.

Poklon upotpunjuje i bon za ishranu iz logora Jasenovac za januar 1942. godine na ime zatočenika Obrena Stojića sa originalnim pečatom NDH.

Na bonu su svi dani precrtani, što govori da je Stojić tog januara bio živ, a njegova dalja sudbina je nepoznata.

Svi ovi artefakti naći će se u Zbirci predmeta, kao sastavnom djelu buduće stalne postavke Muzeja žrtava genocida.

Arbutina se nada da će Muzej uskoro doći i do novih artefakata vezanih za strijeljanja u Kragujevcu i Kraljevu, kao i za ofanzivu na Kozari.