Danas je ponedjeljak, 1. februar, 32. dan 2021. Do kraja godine ima 333 dana.

1328. - Umro francuski kralj Šarl Četvrti, posljednji direktni potomak dinastije Kapet na prijestolu Francuske, koji je ujedno bio i kralj Navare, kao Šarl Prvi. Tokom vladavine od 1322. reformisao je administraciju u nastojanju da ojača monarhiju, a 1327. je sklopio mir sa Engleskom.

1748. - Ukazom austrijske carice Marije Terezije Racka Varoš /Srpski Grad/ dobila naziv Neoplanta i status slobodnog kraljevskog grada. Srbi su ga nazvali Novi Sad, a grad je, zahvaljujući privilegijama i ekonomskim povlasticama, ubrzo isprednjačio u odnosu na ostale u Vojvodini. Osnovane su mnoge škole, pokrenuti časopisi, djelovala je Matica srpska i postao je snažan srpski centar kulture - "srpska Atina" - kako su ga nazvali - i industrijski, naučni i trgovinski centar Vojvodine i Srbije.

1790. - Prvi put zasjedao Vrhovni sud SAD, godinu dana nakon osnivanja.

1793. - Revolucionarna Francuska, nepune dvije sedmice poslije pogubljenja kralja Luja Šesnaestog, objavila rat Velikoj Britaniji i Holandiji.

1805. - Rođen francuski revolucionar Luj Ogist Blanki, osnivač više tajnih revolucionarnih udruženja. Dvaput je osuđivan na smrt i dobio je nadimak "Okovani Prometej", jer je u tamnicama proveo 36 godina i pet mjeseci. Konspirativan rad, zavjereničke grupe i oružani ustanak smatrao je jedinom taktikom proletarijata. Diktaturu proletarijata je zamišljao kao diktaturu male grupe profesionalnih revolucionara.

1840. - U američkom gradu Baltimor otvoren prvi stomatološki fakultet u svijetu.

1860. - Rođen srpski filolog Milan Rešetar, univerzitetski profesor slovenske filologije u Beču i Zagrebu. Proučavao je jezik starih spomenika, dijalekata i akcenata, posebno književnu i kulturnu istoriju rodnog Dubrovnika i bio je najbolji poznavalac dubrovačkog novca. Djela: na srpskom - izdanje "Gorskog vijenca", "Dubrovačka numizmatika 1 i 2", "Nove dubrovačke povelje Stojanovićeva zbornika", "Nikša Zvijezdić, dubrovački kancelar 15. vijeka", "Najstariji dubrovački govor", "Najstarija dubrovačka proza", "Dubrovački zbornik od godine 1520.", "Jezik Marina Držića", na njemačkom jeziku - "Čakavština i njene nekadašnje i sadašnje granice", "Štokavski dijalekt", "Dubrovački spomenici 13-15. vijeka".

1861. - Teksas se otcijepio od Unije i priključio Konfederaciji južnih američkih država.

1874. - Rođen austrijski pisac Hugo fon Hofmanštal, čiji su stihovi i prozna djela natopljeni melanholijom i rezignacijom, saznanjem o prolaznosti i smrti. Već sa 17 godina pisao je pjesme najvišeg umjetničkog dometa, čija sugestvnost leži u tananim osjećanjima, jezičkoj preciznosti i gotovo neponovljivoj muzikalnosti. Sarađivao je s Rihardom Štrausom, za čije je kompozicije pisao libreta. Djela: drame "Ticijanova smrt", "Luda i smrt", "Malo svjetsko pozorje", "Bijela lepeza", "Elektra", "Edip i Sfinga", "Čovjek", "Salcburško veliko svjetsko pozorje", "Kula", "Ćudljiv gospodin", libreta "Kavalir s ružom", "Arijadna na Naksu", "Žena bez senke", pripovijetka "Bajka 672. noći", esej "Pismo lorda Čendosa".

1893. - Tomas Edison u Vest Orindžu u Nju Džersiju otvorio prvi filmski studio u svijetu.

1901. - Rođen američki filmski glumac Klerk Vilijem Gebl, koji je igrao u više od 70 filmova, zračeći nesvakidašnjim magnetizmom, posebno na žensku publiku. Filmovi: "Istočni put", "Slobodna duša", "Dogodilo se jedne noći" /nagrada "Oskar"/, "Pobuna na brodu 'Baunti'", "Kinesko more", "Prohujalo sa vihorom", "San Francisko", "Mogambo", "Probni pilot", "Učiteljevo mezimče", "Neprilagođeni", "Ljudi u bijelom".

1908. - Odgovarajući na teror režima, republikanski zavjerenici u Lisabonu ubili portugalskog kralja Karlosa Prvog i njegovog sina, koji je trebalo na naslijedi prijesto.

1918. - U austrougarskoj floti u Boki Kotorskoj izbila jedna od najvećih pobuna mornara u Prvom svjetskom ratu. Topovski hitac s krstarice "Sankt Georg" označio je početak pobune više od 8.000 mornara sa oko 400 brodova u Jadranu. Pobunjenici su tražili neodložno zaključenje mira, demobilizaciju, pravo svih naroda u Austro-Ugarskoj na samoopredjeljenje, poboljšanje uslova rada na brodovima i amnestiju učesnika pobune. Pobuna je ugušena u krvi.

1922. - Rođena italijanska operska pjevačica Renata Tebaldi, nesumnjivo jedan od najvećih lirskih soprana 20. vijeka, koja je briljantno interpretirala velike role, posebno u operama Đuzepa Verdija i Đakoma Pučinija.

1924. - Prva laburistička vlada Velike Britanije priznala SSSR, što je doprinijelo slamanju diplomatske izolacije te zemlje.

1935. - Počeo štrajk solidarnosti studenata Beogradskog univerziteta s drugovima u koncentracionom logoru u Višegradu, a u sukobu s policijom je poginuo student prava Mirko Srzentić. Studenti su tražili puštanje kolega iz logora, odlazak policije iz zgrade Univerziteta i omogućavanje Srzentićeve sahrane. Uhapšeno je više od 300 studenata, a tridesetak poslato u Višegrad.

1942. - Vođa norveških nacista Vidkun Kvisling u Drugom svjetskom ratu u okupiranoj Norveškoj postao predsjednik marionetske vlade.

1946. - Norveški diplomata Trigve Li izabran za prvog generalnog sekretara UN.

1946. - Mađarska proglašena republikom, s predsjednikom Zoltanom Tildijem i premijerom Ferencom Nađom.

1950. - U Beogradu osnovan Željeznički muzej, prvi takav u Jugoslaviji, koji je otvoren za javnost u aprilu 1953.

1958. - Proglašeno ujedinjenje Egipta i Sirije i zajednička država nazvana je Ujedinjena Arapska Republika.

1966. - Umro američki filmski glumac i režiser Baster Kiton, koji je uvijek glumio usamljenog čovjeka, predodređenog sudbinom da se bori protiv svih. Činio je to virtuozno, kamenog lica, dovodeći do savršenstva jedinstvo gesta, mimike i situacije. Pojavom zvučnog filma publika mu je okrenula leđa, ali je ponovo postao popularan kad su njegovi nijemi filmovi ozvučeni. Filmovi: "General", "Naše gostoprimstvo", "Navigator", "Šerlok Mlađi", "Snimatelj", "Bulevar sumraka", "Svjetla pozornice".

1974. - U požaru koji je zahvatio novoizgrađeni soliter u brazilskom gradu Sao Paolo poginulo više od 220 ljudi.

1979. - Iranski vjerski vođa ajatotah Ruholah Homeini vratio se u zemlju iz Pariza poslije 15 godina izgnanstva, mahom u Iraku. Time je nastupila nova faza islamske revolucije, kojom je u Iranu uspostavljena islamska teokratija.

1982. - Proglašena konfederacija Senegambija, nastala udruživanjem afričkih država Senegal i Gambija.

1991. - U zemljotresu koji je pogodio pogranične oblasti Avganistana i Pakistana poginulo više od 1.200 ljudi.

1992. - Objavljen Memorandum jugoslovenske vlade o zločinu genocida u Hrvatskoj i skrnavljenju spomen-područja "Jasenovac". U Memorandumu je predloženo da UN utvrde činjenice i na osnovu toga preduzmu mjere prema hrvatskim vlastima, ali je zahtjev ignorisan.

1992. - Vlada Republike Srpske Krajine /RSK/ odbacila plan Sajrusa Vensa i ostala pri zahtjevu da mirovne snage UN budu angažovane samo na liniji sukoba. Sljedećeg dana Predsjedništvo SFRJ je prihvatilo Vensov plan, a potpisao ga je i predsjednik Skupštine RSK, što je dvije sedmice kasnije potvrdila Skupština RSK.

1995. - Poplave u Holandiji natjerale skoro 250.000 ljudi da napusti domove, što je najveći egzodus u istoriji te zemlje.

1996. - Predsjednik Žak Širak objavio da je Francuska okončala nuklearne probe "jednom zauvijek".

2001. - Anketna komisija skupštine Republike Srpske za ispitivanje posljedica na okolinu i stanovništvo dejstva municije sa osiromašenim uranijumom odlučila da se obrate cirkularnim pismom svim relevantnim institucijama i pojedincima u Republici Srpskoj, FBiH i svijetu koji mogu pružiti podatke o štetnom djelovanju ove municije.

2003. - Svih sedam astronauta u američkom spejs šatlu "Kolumbija" izgubilo život prilikom raspadanja kosmičke letjelice.

2004. - Najmanje 200 ljudi poginulo ili povrijeđeno u toku dva simultana samoubilačka napada na prostorije dvije kurdske političke partije u gradu Arbilu, na sjeveru Iraka.

2009. - Ustoličenje mitropolita Kirila na mjesto 16. patrijarha Moskve i cijele Rusije obavljeno u moskovskoj crkvi Hrista Spasitelja.

2012. - Umrla Vislava Šimborska, poljska književnica i prevodilac, dobitinik Nobelove nagrade.

2019. - Stupio na snagu Sporazum EU i Japana o slobodnoj trgovini o kojem se pregovaralo šest godina i koji obuhvata više od 630 miliona ljudi i gotovo trećinu svjetskog bruto proizvoda.