Danas je ponedjeljak, 10. jun, 161. dan 2024. Do kraja godine su 204 dana.

1190. - Njemački kralj i rimski car Fridrih Prvi Barbarosa udavio se u rijeci Salef u Maloj Aziji na povratku iz Trećeg krstaškog rata. Na prijesto je stupio 1152. godine, poslije čega je vodio više ratova u Italiji, pokušavajući da potčini bogate lombardijske gradove i primora papu na pokornost. Poslije poraza 1176. godine u bici kod Lenjana pokajnički se izmirio s papom. Predvodeći krstaše na putu ka Jerusalimu, 1189. je prošao kroz Srbiju i sastao se u Nišu s velikim županom Raške Stefanom Nemanjom.

1610. - Prvi holandski iseljenici u Americi iskrcali se na ostrvo Menhetn, sada centralni dio Njujorka.

1793. - Prvi javni zoološki vrt - "Žarden de Plant" - otvoren u Parizu.

1819. - Rođen francuski slikar Gistav Kurbe, osnivač realističke škole i jedan od prvih umjetnika koji je radio u prirodi, učesnik Pariske komune. Opor i snažan odbacio je romantične pejzaže i idealizovanje ljudi i prizora, izvršivši ogroman uticaj na evropsko slikarstvo sredinom 19. vijeka. Glavna djela: "Atelje", "Tucači kamena", "Talas", "Pogreb u Ornanu".

1832. - Rođen njemački inženjer Nikolaus August Oto, koji je 1861. napravio prvi benzinski motor, a 1876. je izumio četvorotaktni motor s unutrašnjim sagorijevanjem, poznat kao "oto motor", što je omogućilo razvoj automobila.

1836. - Umro francuski fizičar i matematičar Andre Mari Amper, osnivač elektrodinamike. Zasnovao je teoriju magnetizma u nerazdvojivoj vezi s elektricitetom i pronašao i proučio uzajamno dejstvo električnih struja. Napisao je više djela iz fizike, matematike i filozofije. Njemu u čast jedinica za jačinu struje nazvana je amper, jedinica za naelektrisanje amper-sekunda i amper-čas, a instrument za mjerenje jačine struje amper-metar.

1875. - Umro srpski pisac Jovan Grčić - Milenko, poetski sljedbenik Branka Radičevića, poznat kao "fruškogorski slavuj". Sebi je dodao ime Milenko, po djevojci Mileni u koju je bio zaljubljen. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, Segedinu i Požunu, počeo studije medicine u Beču, ali se razbolio od tuberkuloze i u 29. godini umro u rodnom Čereviću u Sremu. U lirskim pjesmama, lakih melodičnih stihova, izrazio je neposredan doživljaj prirode. U osjećanjima je romantičarski čedan i sentimentalan, ali je napisao i više tzv. "prostih pjesama", po kojima se smatra pretečom realizma u srpskoj poeziji. U Beču je 1896. objavio "Pesme". Pisao je i pripovjedačku prozu i prevodio Fridriha Šilera, Johana Volfganga Getea i Hajnriha Hajnea.

1922. - Rođena američka filmska glumica i pjevačica Frensis Gam, poznata kao Džudi Garland, koja se proslavila već kao djevojčica ulogom u filmu "Čarobnjak iz Oza", za koju je dobila nagradu "Oskar". Izvrsno je tumačila uloge i u filmovima Vinsenta Minelija, jednog od pet njenih muževa - njihova kćerka Lajza Mineli je takođe ostvarila sjajnu pjevačku i glumačku karijeru. Ostali filmovi: "Bebe u vojsci", "Osnujmo orkestar", "Bebe na Brodveju", "Mala Neli Keli", "Sretni me u Sent Luisu", "Časovnik", "Zigfildove ludosti", "Pirat", "Zvijezda je rođena".

1923. - Rođen britanski medijski magnat češkog porijekla Jan Ludvik Hoh, poznat kao Jan Robert Maksvel.

1923. - Umro francuski pisac Pjer Loti, koji je zbog napisa o okrutnostima kolonijalnih trupa u Indokini otpušten iz vojne službe. Kao pomorski oficir mnogo je putovao i djela mu obiluju egzotikom. O boravku u Crnoj Gori napisao je putopis "Putovanje četiri oficira internacionalnog eskadrona po Crnoj Gori" i pripovijetku "Paskvala Ivanović". Kao veliki turkofil u Prvom balkanskom ratu izražavao je simpatije za Osmanlijsko carstvo, ali je poslije bugarskog prepada na srpsku vojsku u Drugom balkanskom ratu i kasnije, u Prvom svjetskom ratu, pohvalno i s neskrivenim divljenjem pisao o Srbima. Ostala djela: "U haremu", "Lotijeva ženidba", "Mornar", "Islandski ribar", "Gospođa hrizantema", "Roman jednog spahije".

1934. - Umro engleski kompozitor Frederik Delijus, impresionista poznat po simfonijama. Komponovao je i opere i koncerte, uključujući "Misu života", inspirisanu djelom njemačkog filozofa Fridriha Ničea "Tako je govorio Zaratustra".

1934. - "Rođen" Paja Patak, jedan od najpopularnijih likova u stripovima američkog crtača, filmskog animatora i producenta Volta Diznija.

1940. - Fašistička Italija ušla u Drugi svjetski rat kao saveznik nacističke Njemačke, objavivši rat Francuskoj i Velikoj Britaniji.

1942. - Počela ofanziva Nijemaca i ustaša na Kozaru u Drugom svjetskom ratu, uz podršku mađarskih riječnih brodova, u kojoj je oko 40.000 njemačkih i hrvatskih vojnika zatvorilo obruč oko slobodne teritorije kozarske oblasti. U opkoljenom području zbjeg sa oko 80.000 srpskih civila branilo je 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda. Poslije 50 dana teških borbi, u kojima su srpski partizani ispoljili masovni heroizam, i pogibije 1.700 branilaca, mjestimično je probijen obruč i spaseno je nešto više od 15.000 civila, ali su napadači ipak nadjačali. Nijemci i Hrvati su spalili i opljačkali sva sela, pobili dio stanovništva, uključujući 540 ranjenika, a oko 60.000 srpskih civila otjerali u logore, mahom u Jasenovac.

1942. - U borbi s nacistima kod Male Remete u Drugom svjetskom ratu je poginuo Boško Palkovljević - Pinki, jedan od prvih partizana Fruške gore, koji je kao kurir iz Srema obavijestio Vrhovni štab o narodnooslobodilačkoj borbi u Vojvodini. Bio je jedan od organizatora čuvenog bjekstva 32 robijaša iz sremskomitrovačkog zatvora 1941.

1945. - Komandantu zapadnih savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu američkom generalu Dvajtu Ajzenhaueru uručeno jedno od najviših sovjetskih odlikovanja - "Orden pobjede".

1946. - Umro američki bokser afričkog porijekla Džek Džonson, prvi crnac koji je osvojio titulu svjetskog prvaka u teškoj kategoriji.

1967. - Izrael prihvatio zahtjev UN o prekidu vatre u ratu s Egiptom, u kojem su Izraelci - protiv kojih su ratovali i Sirija i Jordan - za samo šest dana zauzeli teritoruju četiri puta prostraniju od Izraela.

1967. - SSSR prekinuo diplomatske odnose sa Izraelom i zaprijetio sankcijama ukoliko izraelska armija ne obustavi napredovanje prema glavnom gradu Sirije - Damasku.

1967. - Umro američki filmski glumac Spenser Trejsi, izuzetan tumač niza karakternih uloga, prvi glumac koji je dvije godine uzastopno dobio nagradu "Oskar" - za filmove "Hrabri kapetan" 1937. i "Grad dječaka" 1938. Ostali filmovi: "Bijes", "Sedmi krst", "Citadela", "Starac i more", "Nirnberški proces", "Pogodi ko dolazi na večeru".

1970. - U Jordanu najmanje sto ljudi ubijeno u sukobu vladinih snaga s palestinskim gerilcima.

1971. - SAD su poslije 21 godine ukinule embargo na trgovinu s Kinom.

1982. - Umro Rajner Verner Fasbinder, nemački filmski reditelj. Grupi istaknutih autora tzv. Novog nemačkog filma, šezdesetih godina prošlog veka, uz Vernera Hercoga i Volkera Šlendorfa, pripadao je mladi reditelj Fasbinder. Karijeru je počeo kao pozorišni glumac i reditelj, da bi kasnije, opredelivši se za film, glumio, režirao, pisao scenario, radio kao kamerman. Njegov prvi film bio je "Gradska skitnica", a zatim su sledili: "Gorke suze Petre fon Kant", "Drugi se zove Ali", "Brak Marije Braun", "Lola", "Lili Marlen", "Trinaest meseci u godini", kao i televizijska serija "Berlin Aleksanderplac", epska priča o godinama nastajanja nacizma u Nemačkoj. Oprostio se od filmske publike na Berlinskom filmskom festivalu, 1982.godine, kada je za film "Veronika Fos" dobio "Zlatnog medveda". Nekoliko mjeseci kasnije, nađen je mrtav u svom stanu u Minhenu.

1989. - Kina i Tajvan su uspostavili direktne telefonske veze.

1990. - Na prvim slobodnim izborima u Bugarskoj poslije Drugog svjetskog rata pobijedila je Bugarska socijalistička partija, koja je dobila 47 odsto glasova, dok je desničarski Savez demokratskih snaga osvojio 36 odsto.

1990. - Predsjedničke izbore u Peruu je dobio peruanski političar japanskog porijekla Alberto Fudžimori, porazivši na njima pisca Marija Vargasa Ljosu.

1995. - Bivši premijer Švedske Karl Bilt umjesto lorda Dejvida Ovena naimenovan za kopredsjednika Međunarodne konferencije o prethodnoj Jugoslaviji, saopštio je predsjedavajući Evropske unije francuski predsjednik Žak Širak.

1996. - Čečenski islamski separatisti i zvaničnici Rusije su potpisali dokumente kojima je predviđeno okončanje 18-mjesečnog rata u Čečeniji.

1997. - Prema naređenju vođe kambodžanske maoističke gerilske frakcije Crvenih Kmera Pol Pota, ubijen je jedan od njegovih najbližih saradnika Son Sen i 11 članova njegove porodice.

1999. - NATO snage prestale sa bombardovanjem teritorije SRJ. Prve jedinice Vojske Jugoslavije su, na osnovu Vojno-tehničkog sporazuma potpisanog dan ranije u Kumanovu, počele povlačenje s Kosova i Metohije, a kasnije istog dana Savet bezbjednosti UN je, uz uzdržan glas Kine, usvojio Rezoluciju 1244 kojom je legalizovan dolazak međunarodnih vojnih snaga u južnu srpsku pokrajinu.

1999. - Predsjednik SRJ Slobodan Milošević saopštio da je tokom napada NATO pakta na SRJ poginulo 462 pripadnika VJ i 114 policajaca.

2002. - Umro Džon Goti, američki mafijaški bos. Uhapšen je 1990. godine, poslije decenija brutalnih zločina i luksuznog života.

2004. - Umro bluz i džez kantautor Rej Čarls. Dobitnik je 12 muzičkih nagrada "Gremi", među kojima i za najbolju pjesmu - tri puta uzastopno, za "Hit the Road Jack", "I Can't stop loving you" i "Busted".

2015. - Ostaci vizantijske crkve stare 1.500 godina otkriveni nedaleko od Jerusalima. Crkva potiče iz perioda kada je Vizantijska imperija vladala današnjim teritorijama Izraela i Palestine, između 324. i 638. godine nove ere.