Na današnji dan, 11. april

11.04.2020. 08:31
0
IZVOR: Srna

Danas je subota, 11. april, 102. dan 2020. Do kraja godine ostala su još 264 dana.

 1514. - Umro italijanski arhitekta Donato Bramante, koji je snažno uticao na renesansnu arhitekturu. Projektovao je mnoge zgrade i rekonstruisao crkvu Svetog Petra u Vatikanu.

1689. - Krunisan engleski kraljevski par Vilijam Treći Oranski i Meri Druga poslije zbacivanja posljednjeg kralja iz dinastije Stjuart Džejmsa Drugog u "Slavnoj revoluciji" 1688. godine. Meri Druga je kćerka Džejmsa Drugog, ali je odbacila nepopularnu očevu rimokatoličku politiku i snažno podržala Anglikansku crkvu. Tokom njihove vladavine u Engleskoj je učvršćen ustavno-parlamentarni režim.

1713. - Potpisan Utrehtski mir Francuske, Britanije, Holandije, kraljevine Pijemont, Portugalije, Pruske i Španije, kojim je okončan rat za špansko nasljeđe. Španija je primorana da Britaniji ustupi Gibraltar, Austriji preda Belgiju, Milano i južnu Italiju, a Pijemontu sredozemno ostrvo Sardiniju. Takođe je prinuđena da za vladare prihvati francuske Burbone.

1755. - Rođen engleski hirurg i paleontolog Džejms Parkinson, koji je otkrio i opisao nervnu bolest ekstrapiramidalnog sistema, nazvanu prema njegovom prezimenu. Prvi je opisao apendicitis/zapaljenje slijepog crijeva/, objavio je više radova iz medicine i paleontološko djelo "Organski ostaci ranijeg svijeta".

1772. - Rođen španski pisac Manuel Hose Kintana, sljedbenik klasike i pisac slobodoumne poezije. Bio je sekretar pobunjeničkog pokreta za nezavisnost u vrijeme vladavine Španijom Napoleona Prvog od 1808. do 1814. Djela: poetska - "Oda Španiji", "Oda Padilji", "Oda štampariji", drame "Pelajo", "Vojvoda od Visea", istorijsko djelo "Životi slavnih Španaca", kritika "Pravila drame".

1814. - Francuski car Napoleon Prvi abdicirao poslije poraza u Rusiji, pada Pariza i izgubljenih bitaka kod Lajpciga i Tuluza, poslije čega je prognan na sredozemno ostrvo Elba.

1842. - Beogradski trgovci - braća German okončali gradnju prve srpske lađe "Knez Mihailo". Majstori iz Carigrada počeli su gradnju 1840. u Brzoj Palanci na Dunavu. Brod je mogao da se koristi i u vojne svrhe - na njemu je bilo mjesta za 18 topova.

1884. - Umro engleski pisac Čarls Rid, čiji je obimni istorijski roman "Manastir i ognjište" nadahnut spisima i životom holandskog humaniste Erazma Roterdamskog. Napisao je više "romana s tezom", u kojima je podvrgao oštroj kritici engleski kazneni sistem i zloupotrebe u ludnicama. Ostala djela: romani "Nikad nije suviše kasno", "U gotovu", "Grifit Gont".

1894. - Uganda postala britanski protektorat.

1899. - SAD od Španije preuzele Filipine.

1919. - Počela da radi Međunarodna organizacija rada sa sjedištem u Ženevi, koja je poslije stvaranja UN postala jedna od specijalizovanih agencija svjetske organizacije.

1939. - Pod pritiskom saveznice - nacističke Njemačke - Mađarska istupila iz Društva naroda.

1945. - Američka vojska u Drugom svjetskom ratu oslobodila nacistički koncentracioni logor Buhenvald. Za 7,5 godina, koliko je logor postojao, u njemu je ubijeno više od 56.000 ljudi iz 18 evropskih zemalja, uključujući 4.000 Jugoslovena, pretežno Srba.

1945. - U Moskvi u Drugom svjetskom ratu Josip Broz potpisao ugovor o prijateljstvu, uzajamnoj pomoći i saradnji Jugoslavije i SSSR. Bila je to prva njegova službena posjeta jednoj savezničkoj zemlji poslije formiranja privremene vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i međunarodnog priznanja nove Jugoslavije.

1948. - Otpočela izgradnja novog beogradskog naselja na lijevoj obali Save - budućeg Novog Beograda.

1961. - Pred izraelskim sudom u Jerusalimu počelo suđenje austrijskom nacisti Adolfu Ajhmanu, šefu odjeljenja u Gestapou za uništenje Jevreja i za njemačke logore u Drugom svjetskom ratu.

1961. - Zbog politike aparthejda u Južnoj Africi Nigerija uspostavila potpuni trgovinski embargo protiv te zemlje.

1973. - Njemački nacistički ratni zločinac Martin Borman zvanično proglašen mrtvim.

1977. - Umro francuski pisac Žak Anri Mari Prever, nazvan "pjesnikom Pariza". Počeo je pisati pod uticajem nadrealista, ali je vremenom izgradio originalan izraz jednostavne i sažete forme. Njegovu poeziju karakteriše revolt, mladalački cinizam, ismijevanje autoriteta. Napisao je više poetskih scenarija, možda najljepših u francuskoj kinematografiji, za filmove režisera Marsela Karnea "Obala u magli", "Hotel `Sjever`", "Dan se rađa", "Ljubavnici iz Verone", "Djeca raja", "Vrata noći". Djela: zbirke pjesama "Riječi", "Veliki proljećni bal", "Kiša i lijepo vrijeme".

1979. - U glavni grad Ugande Kampalu ušle trupe Tanzanije i snage opozicije, okončavši osmogodišnju surovu vladavinu diktatora Idija Amina Dade, koji je pobjegao u Libiju.

1985. - Umro albanski diktator Enver Hodža, šef vladajuće Partije rada Albanije od 1948. Između dva svjetska rata bio je sekretar kraljevskog poslanstva Albanije u Briselu. Jedan je od osnivača Komunističke partije Albanije 1941. Podržavao je politiku Informbiroa od 1948. do 1956. i diktatorsku koncepciju Josifa Staljina, čak i poslije 20. kongresa Komunističke partije SSSR, na kojem su osuđeni Staljinovi metodi. Kasnije je postao privrženik Pekinga, ali se razišao i s kineskim komunistima, potpuno izolujući zemlju. Izgradio je primitivni, autoritaran sistem, zasnovan na represiji i fizičkim eliminacijama neistomišljenika, ali i saradnika u koje je posumnjao da bi mogli da ugroze njegovu ličnu vlast. Bio je glasnogovornik velikoalbanskih teritorijalnih pretenzija prema Jugoslaviji.

1990. - Vlada Angole saglasila se da u Portugaliji otpočne mirovne razgovore s pobunjeničkim pokretom UNITA.

1991. - Savjet bezbjednosti UN saopštio formalni kraj Zalivskog rata, prihvativši obećanje Iraka da će platiti ratnu štetu i uništiti oružje za masovno razaranje.

1994. - Avioni NATO-a nastavili napade na Vojsku Republike Srpske /VRS/ oko Goražda, pogađajući i civilne ciljeve. Vojna pomoć muslimanima, koji su se našli u neprilici poslije neuspjele ofanzive - na koju SAD i druge zapadne zemlje nisu reagovale - pravdana je tvrdnjom da VRS ugrožava snage UN.

1995. - UN smijenile komandanta ruskih "plavih šljemova" u Sremsko-baranjskoj oblasti general-majora Aleksandra Pereljakina, optuženog za podršku Srbima.

1997. - Međunarodne mirovne snage stupile na tlo Albanije, pokušavajući da zaustave nasilje i haos u toj zemlji.

1999. - I tokom pravoslavnog Vaskrsa avioni NATO pakta bombardovali Saveznu Republiku Jugoslaviju, a u napadu na civilne objekte u širem području Kuršumlije usmrćeno je šest ljudi.

1999. - Indija uspješno isprobala raketu dugog dometa tipa "agni", koja može da nosi i nuklearne projektile.

2003. - Vlada Sadama Huseina izgubila kontrolu nad Irakom i potpuno nestala, saopštila je Bijela kuća.

2006. - Sudija španskog suda Huan del Olmo podigao optužnicu protiv 29 lica zbog njihove uloge u bombaškim napadima u Madridu u martu 2004. godine.

2006. - Vrhovni vođa italijanske mafije Bernardo Provencani, koji je bio u bjekstvu 42 godine, uhapšen na Siciliji - u gradiću Korleone.

2006. - Lijevi centar Romana Prodija proglasio pobjedu na opštim izborima u Italiji.

2007. - Narodna skupština Republike Srpske usvojila zaključke u vezi sa reformom policije u BiH, odbacivši zahtjeve za radikalno ustavno i teritorijalno preuređenje BiH i zahtjeve za ukidanje Srpske i njenih suštinskih nadležnosti.

Komentari 0
Povezane vijesti
Na današnji dan, 28. septembar Na današnji dan, 28. septembar
Na današnji dan, 27. septembar Na današnji dan, 27. septembar
Na današnji dan, 26. septembar Na današnji dan, 26. septembar
Najčitanije
  • Sjećanje na poginule i umrle borce Srpske garde Ilidža
    4h 39m
    0
  • Podržimo predstavnice Istočnog Novog Sarajeva na "Ritmu Evrope"
    20h 34m
    0
  • Šumarski tehničari postaju njegovatelji
    23h 38m
    0
  • Dragan Spasojević: Infrastruktura je ključ razvoja i perspektive Pala
    17h 28m
    4
  • Pretresene škole u Hercegovini: Šta je pisalo u prijetećem mejlu?
    19h 35m
    0