Danas je subota, 17. avgust, 230. dan 2024. Do kraja godine ima 136 dana.

1552. - Završeno štampanje prve knjige u Beogradu, poznate kao "Beogradsko četvorojevanđelje". Knjigu je krupnim ćiriličkim slovima, koja je rezao jeromanah Mardarije, štampao Trojan Gunduluć, član Dubrovačke kolonije u Beogradu, koji je nastavio posao kneza Radiše Dimitrijevića, poslije čije je smrti preuzeo štampariju. "Četvorojevanđelje" je dragocjen izvor za upoznavanje prilika u Beogradu sredinom 16. vijeka.

1753. - Rođen češki slavista Jozef Dobrovski, otac slavistike, tvorac češke gramatike i gramatike staroslovenskog jezika, središnja ličnost češkog narodnog preporoda. Proučavao je sve slovenske jezike i književnosti, posebno rad slovenskih prosvetitelja Ćirila i Metodija, slovenske azbuke i staroslovenski jezik. Djela: "Istorija češkog jezika i književnosti", "Gramatika češkog jezika", "Gramatika staroslovenskog jezika", slavističke zbirke "Slavin", "Slovanka".

1761. - Rođen srpski političar i pravnik Sava Popović, poznat kao Sava Tekelija, predsjednik Matice srpske, narodni dobrotvor. Velikim zaveštanjem od 150.000 forinti, nekoliko kuća i imanja, osnovao je 1838. u Budimpešti zadužbinu "Tekelijanum" pod upravom Matice srpske, kako bi srpskim đacima iz Vojvodine omogućio univezitetsko školovanje u glavnom gradu Ugarske. Aktivno je učestovovao u političkom životu ugarskih Srba i materijalno je pomogao Maticu srpsku, koja ga je 1838. izabrala za doživotnog predsjednika.

1786. - Rođen američki nacionalni junak i političar Dejvi Kroket, član Kongresa SAD od 1827. do 1831. i od 1833. do 1835. Poginuo je 1836. braneći sa teksaškim dobrovoljcima tvrđavu Alamo, u okršaju sa znatno nadmoćnijim meksičkim trupama.

1786. - Umro pruski kralj Fridrih Drugi Veliki, tipičan predstavnik pruskog militarizma, koji je tokom vladavine od 1740. do smrti stvorio od Pruske evropsku silu.

1850. - Umro argentinski general i nacionalni heroj Hose de San Martin, koji je sa Simonom Bolivarom predvodio južnoamerički pokret za nezavisnost, oslobodilac Argentine, Čilea i Perua od španske kolonijalne vlasti. Ukinuo je ropstvo, proklamovao slobodu štampe, osnivao biblioteke i nastojao da kulturno preporodi narod.

1868. - Umro kotorski moreplovac kapetan Ivo Vizin, prvi Jugosloven koji je oplovio Zemlju. Na putovanje oko svjeta je krenuo iz Belgije 11. februara 1852. malim brodom "Splendido", sa 11 članova posade i nesigurnim geografskim kartama, i poslije mnogih iskušenja uplovio u Trst 30. avgusta 1859. Tršćanska opština ga je proglasila počasnim građaninom i dodijelila mu počasnu zastavu za velike zasluge u pomorstvu.

1876. - Rođen srpski generalštabni pukovnik Dragutin Dimitrijević - Apis, glavni inspirator oficirske zavjere i ubistva kralja Aleksandra Obrenovića i kraljice Drage Mašin 11. juna 1903, čime je odlučujuće doprinio da se na srpski prijesto vrati dinastija Karađorđević. Kao načelnik obavještajnog odjeljenja Glavnog generalštaba srpske vojske povezao se sa nacionalnooslobodilačkim pokretima i organizacijama Srba van Srbije, a 1911. je sa nekoliko drugova osnovao tajnu organizaciju "Ujedinjenje ili smrt", poznatu i kao "Crna ruka", radi rušenja Otomanske imperije i Austro-Ugarske, da bi bio ostvaren narodni ideal - ujedinjenje srpstva. Uhapšen je u Prvom svjetskom ratu u decembru 1916. na Solunskom frontu zbog insceniranog atentata na regenta Aleksandra Karađorđevića. Poslije smrtne presude vojnog suda, donesene na montiranom procesu, sa još dvojicom oficira je strijeljan u junu 1917. Prilikom revizije Solunskog procesa 1953. utvrđeno je da su "atentat" inscenirali sam Aleksandar i Radikalna stranka i svi osuđeni su rehabilitovani.

1893. - Rođena američka filmska glumica Me Vest, koja se iskazala kao izuzetan komičar. Filmovi: "Seks", "Dijamantska Lili", "Nisam anđeo", "Klondajk Eni", "Svaki dan je praznik", "Idi na zapad, mladi čovječe", "Mura Brekendridž", "Učinila mu je krivo".

1896. - Džordž Karmak otkrio zlato u pritoci rijeke Klondajk u Kanadi, izazvavši jednu od najmasovnijih "zlatnih groznica".

1908. - Umro srpski pisac Radoje Domanović, najveći srpski satiričar, koji je oštro, kritički i duhovito slikao vlast ogrezlu u korupciju i nasilje, lažno rodoljublje i do servilnosti poslušno građanstvo. Poslije završetka Velike škole u Beogradu bio je nastavnik u Vranju, Pirotu i Leskovcu, a iz službe je otpušten kao protivnik režima Obrenovića. Od 1905. do smrti bio je šef korektora Državne štamparije u Beogradu. Uređivao je satirični list "Stradija". Počeo je realističkim pripovjetkama iz seoskog života, ali je ubrzo počeo da piše satiru, stvorivši djela univerzalne vrijednosti. Djela: satirične pripovijetke "Stradija", "Vođa", "Danga", "Mrtvo more", "Kraljević Marko po drugi put među Srbima".

1929. - Rođen američki pilot Frensis Geri Pauers, koji je oboren 1960. dok je iznad sovjetske teritorije letio špijunskim avionom "U-2", što je izazvalo veliku diplomatsku krizu SAD i SSSR. Pauers se tada spasio iskakanjem, zarobljen je i 1962. razmijenjen za jednog sovjetskog špijuna.

1941. - Njemački okupatori su u Drugom svjetskom ratu objesili o bandere na Terazijama u centru Beograda tijela petorice srpskih rodoljuba i ostavili ih da vise više dana. Prethodno su u dvorištu Gestapoa, zbog navodne terorističke aktivnosti, strijeljali studenta Milorada Pokrajca, krojačkog radnika Jovana Jankovića, obućara Svetislava Milina, seljaka iz okoline Sopota Velimira Jovanovića i borca Kosmajskog partizanskog odreda Ratka Jevića.

1943. - Rođen američki filmski glumac Robert de Niro, jedna od najvećih svjetskih filmskih zvijezda krajem 20. vijeka, dobitnik Oskara za uloge u filmovima "Kum Dva" i "Razjareni bik". Ostali filmovi: "Taksista", "Dvadeseti vijek", "Bilo jednom u Americi", "Lovac na jelene", "Njujork, Njujork", "Vrelina", "Obožavalac".

1945. - Vođa indonezijske borbe za nezavisnost dr Ahmed Sukarno poslije kapitulacije Japana u Drugom svjetskom ratu proglasio nezavisnost Indonezije, čemu se usprotivila Holandija. Poslije četvorogodišnje gerilske borbe protiv Holanđana i velikog pritiska svjetskog javnog mnjenja na Hag, Indonezija je postala nezavisna država 1949.

1960. - Afrička država Gabon stekla nezavisnost od Francuske.

1976. - U zemljotresu koji je izazvao katastrofalnu plimu, na filipinskom ostrvu Mindanao poginulo je oko 8.000 ljudi.

1985. - Od eksplozije automobila bombe, koju su u hrišćanski dio Bejruta podmetnli islamski teroristi, poginulo je 60 i ranjeno sto ljudi.

1987. - Njemački ratni zločinac Rudolf Hes, zamjenik Adolfa Hitlera, pronađen je mrtav pošto se objesio pomoću električnog kabla u ćeliji zatvora "Špandau". U maju 1941, navodno na svoju ruku, avionom je odletio u Škotsku s namjerom da kod britanske vlade izdejstvuje separatan mir s Njemačkom. Njegov prijedlog nije prihvaćen i kraj Drugog svjetskog rata je dočekao kao zarobljenik u Velikoj Britaniji. Na suđenju u Nirnbergu 1946. osuđen je za ratne zločine na doživotnu robiju.

1988 - Od eksplozije bombe podmetnute u vojni avion, ubrzo poslije polijetanja poginuo je pakistanski diktator general Mohamed Zija ul Hak, koji je na čelo države došao 1977, pošto je vojnim udarom oborio premijera Zulfikara Ali Buta i potom se proglasio šefom države. S predsjednikom Pakistana poginuo je i ambasador SAD u Islamabadu Arnold Rafel.

1990. - Irak dramatično zaoštrio zalivsku krizu saopštenjem da će zapadne civile smjestiti u vojne baze i ostale ključne objekte dok ne prođe ratna opasnost.

1996. - S kosmodroma u Bajkonuru u vasionu je poletjela prva Francuskinja Klaudija Andre Dešaj, koja je potom provela 16 dana u naučnoj misiji na ruskoj svemirskoj orbitalnoj stanici "Mir".

1998. - Predsjednika SAD Bila Klintona u Bijeloj kući četiri sata ispitivao nezavisni tužilac Kenet Star, poslije čega je šef američke države na televiziji opisao seksualne odnose s pripravnicom u Bijeloj kući Monikom Levinski kao "nepodobnu vezu".

1999. - U najtežoj prirodnoj katastrofi u istoriji Turske, u zemljotresu s epicentrom kod grada Izmir, 150 kilometara zapadno od Istanbula, poginulo je više od 30.000 ljudi.

2003. - Američki vojnici u Bagdadu ubili Rojtersovog kamermana Mazena Dane /43/. Ubistvo osudili Komitet za zaštitu novinara /CPJ/ iz Njujorka i organizacija Reporteri bez granica /RSF/ iz Pariza i pozvali SAD da sprovedu punu istragu.