Danas je subota, 19. mart, 78. dan 2022. Do kraja godine ima 287 dana.

1519. - Rođen francuski kralj Anri Drugi, otac trojice kraljeva - Fransoe Drugog, Šarla Devetog i Anrija Trećeg. Tokom vladavine od 1547. do smrti 1559, kao zagriženi rimokatolik, uz podršku supruge Katarine de Mediči, otpočeo je sistematsko proganjanje hugenota, što je 1562. izazvalo vjerske ratove koji su 36 godina potresali Francusku.

1563. - Mirom u Amboazu završen prvi vjerski rat u Francuskoj i hugenoti su dobili ograničenu slobodu ispovijedanja religije.

1629. - Rođen ruski car Aleksej Mihajlovič Romanov, otac Petra Velikog, koji je tokom vladavine od 1645. do 1676. ugušio pobune kmetova i gradskog stanovništva i pobunu donskih kozaka pod Stepanom Razinom. Podržao je ustanak ruskih kozaka u Ukrajini koji je protiv Poljaka predvodio zaporoški hetman Bogdan Hmeljnicki i potom je u ratu od 1654. do 1667. potukao poljsku vojsku i pripojio Ukrajinu do rijeke Dnjepar, uključujući grad Kijev. Učvrstio je centralnu vlast, pripojio istočne djelove Sibira i razvio trgovinu s Kinom, Persijom i evropskim zemljama.

1812. - Španski parlament u Kadisu usvojio liberalni ustav, koji je postao ideal slobodoumnih težnji južnoromanskih naroda. Poslije povratka na prijesto 1813. kralj Ferdinand Sedmi je ukinuo ustav i obnovio feudalno-apsolutistički poredak, ali ga je poslije izbijanja ustanka, 1820. godine, pod pritiskom ustanika vratio na snagu.

1813. - Rođen škotski ljekar, misionar i istraživač Afrike Dejvid Livingston, koji je 1855. otkrio Viktorijine vodopade. Prvi je istraživao pustinju Kalahari, basen rijeke Zambezi, jezero Njasu i druga jezera i izvorište rijeke Kongo. Više od 30 godina je proveo u Africi. Kao najveći britanski istraživač Afrike, sahranjen je u Vestminsterskoj katedrali u Londonu.

1821. - Rođen engleski istraživač, pisac, prevodilac i diplomata Ričard Barton, prvi Evropljanin koji je, predvodeći ekspediciju s Džonom Spikom, 1858. vidio jezero Tanganjika u Africi. Bio je u vojnoj službi u Indiji i britanski konzul u Brazilu, Siriji i Italiji. Kao izuzetan poliglota dosta je prevodio, uključujući vrsne prevode arapskih priča "Hiljadu i jedna noć" u 16 tomova, "Mirisni vrt šeika Nefzauija" i "Kama sutru". Napisao je više od 50 putopisnih knjiga o različitim dijelovima svijeta, mahom egzotičnim, ispoljivši ogromnu erudiciju i nesputanu fantaziju. Djela: "Sind i rase koje nastanjuju dolinu Inda", "Sokolarstvo u dolini Inda", "Hodočašće u Medinu i Meku", "Prvi koraci Istočnom Afrikom".

1849. - Rođen njemački admiral Alfred fon Tirpic, koji je kao ministar mornarice od 1897. do 1916. odlučujuće doprinio izgradnji moćne ratne flote Njemačke. Ratnu mornaricu je gradio radi obračuna s Velikom Britanijom, uz snažnu podršku cara Vilhelma Drugog, i u Prvom svjetskom ratu je izazvao neograničeni podmornički rat, uključujući potapanje trgovačkih brodova. Napisao je memoare "Sjećanja".

1872. - Rođen ruski baletski koreograf Sergej Pavlovič Đagiljev, jedan od najvećih u istoriji baleta, osnivač čuvene grupe "Ruski balet", koja je s izuzetnim uspjehom nastupala od 1909. do 1929. Okupio je sjajne baletske igrače, kompozitore i slikare, a briljatno izvedeni baleti pod njegovim rukovodstvom, poput "Žar-ptice", "Petruške", "Popodneva jednog fauna", "Posvećenja proljeća", "Trorogog šešira" - vrhunac su baletske umjetnosti.

1900. - Rođen francuski nuklearni fizičar i hemičar Žan Frederik Žolio, poznat kao Žan Frederik Žolio Kiri, koji je sa suprugom Irenom - kćerkom nobelovaca Pjera i Marije Kiri - 1935. podijelio Nobelovu nagradu za hemiju. Prvi su stvorili vještačke radioaktivne supstance: nuklide fosfora, azota, silicijuma. Eksperimentalno su dokazali da se svjetlost može preobratiti u čestice. Od 1946. je rukovodio Komesarijatom za atomsku energiju i pod njegovim rukovodstvom je 1948. konstruisan prvi francuski atomski reaktor.

1906. - Rođen njemački ratni zločinac Adolf Ajhman, glavni izvršilac zamisli Adolfa Hitlera o "konačnom rješenju" jevrejskog pitanja u vrijeme Drugog svjetskog rata. U sudskom procesu u Izraelu je utvrđeno da je tokom nacističke strahovlade u Evropi rukovodio zločinačkom mašinerijom koja je poslala u smrt šest miliona ljudi, većinom Jevreja, izrečena mu je smrtna presuda i 1962. je obješen.

1917. - Sile Antante su u Prvom svjetskom ratu provele pomorsku blokadu Grčke i tako pokrenule proces političkih borbi koje su tu zemlju dovele u njihov ratni savez, zbog čega je progermanski orijentisan kralj Konstantin Prvi 1917. abdicirao u korist sina Aleksandra.

1920. - SAD su odbile da potpišu Versajski ugovor poslije Prvog svjetskog rata i priključe se Društvu naroda zbog bojazni od uvlačenja u rat u slučaju napada na neku članicu Društva.

1930. - Umro engleski državnik Artur Džejms Balfur, premijer Velike Britanije od 1902. do 1906. Kao državni sekretar za Irsku od 1887. do 1892. je stekao nadimak "Krvavi Balfur" zbog načina na koji je gušio irski pokret za nezavisnost, a kao šef diplomatije objavio je 1917. plan o stvaranju nacionalne države Jevreja u Palestini.

1933. - Rođen američki pisac Filip Rot, duhovit i provokativni slikar običaja i psihologije druge generacije američkih Jevreja i jevrejsko-nejevrejskih odnosa. Djela: romani "Grudi", "Naša banda", "Prepuštanje", "Portnojeva boljka", "Veliki američki roman", "Profesor želje", "Kad je bila dobra", "Moj život muškarca", "Oslobođeni Cukerman", zbirka priča "Zbogom, Kolumbus", eseji "Čitajući sebe i druge".

1945. - Vlada Velike Britanije priznala vladu Demokratske Federativne Jugoslavije, na čijem čelu je bio Josip Broz.

1950. - Umro američki pisac Edgar Rajs Barouz, poznat po seriji popularnih pustolovnih romana o Tarzanu.

1970. - Prvi put od postanka Zapadne i Istočne Njemačke u Erfurtu su se susreli šefovi vlada tih zemalja Vili Brant i Vili Štof.

1971. - Najmanje 160 ljudi poginulo prilikom iznenadnog klizanja zemlje sjeverno od brazilskog grada Sao Paolo.

1977. - U predsjedničkoj rezidenciji u Brazavilu ubijen predsjednik Konga Marijen Nguabi, za šta je optužen i potom pogubljen bivši šef države Alfons Masamba Deba. Vlast je preuzela vojna hunta, a za predsjednika je u aprilu 1977. proglašen pukovnik Joakim Jombi Opango.

1978. - Nastojeći da spriječi upade arapskih terorista, izraelska armija je okupirala veći dio juga Libana.

1993. - U Narodnoj biblioteci Srbije osnovana "Zadudžbina Desanke Maksimović", nekoliko nedjelja poslije smrti pjesnikinje, s ciljem da pomaže objavljivanje i prevođenje na strane jezike njenih djela i da podstiče pjesničko stvaralaštvo.

1994. - Od eksplozije bombe, podmetnute u podzemnu željeznicu u glavnom gradu Azerbejdždana Bakuu, poginulo je 12 i ranjeno više od 50 ljudi.

1994. - Trupe vlade u Pnom Penu zauzele grad Pailin na istoku Kambodže, glavno uporište maoističkog gerilskog pokreta Crvenih Kmera.

1996. - Sarajevsko naselje Grbavica prešlo pod kontrolu Federacije BiH na osnovu Dejtonskog sporazuma. I Grbavicu su, kao prethodno ostale srpske dijelove grada, napustili gotovo svi Srbi, noseći i grobove svojih najbližih.

1996. - U glavnom gradu Filipina Manili u požaru u jednoj diskoteci poginulo najmanje 150 ljudi.

1997. - Umro američki slikar holandskog porijekla Vilem de Kuning, utemeljivač apstraktnog ekspresionizma, koji je četrdesetih godina 20. vijeka preobrazio slikarstvo u SAD. Njegove slike rastresite građe i nemirne linije, u kojima je istraživao nagonsku, plahovitu, pa i brutalnu ljudsku prirodu, snažan su protest protiv ledenog, bezličnog svijeta otuđene tehničke civilizacije.

1999. - Od eksplozije bombe, koju su islamski čečenski teroristi aktivirali na pijaci u južnom ruskom gradu Vladikavkaz, poginulo je više od 50 ljudi.

1999. - Poslije garancija saudijskog kralja Fahda i južnoafričkog predsjednika Nelsona Mandele o poštenom suđenju Libija se saglasila da škotskom pravosuđu do 6. aprila 1999. preda dvojicu Libijaca osumnjičenih da su u decembru 1988. izazvali eksploziju američkog putničkog aviona "boing 747" iznad Lokerbija u Škotskoj kada je poginulo 270 ljudi.

2007. - Poginulo 106 rudara od eksplozije metana u rudniku "Uljanovskaja" u Sibiru.

2008. - Umro britanski pisac naučne fantastike Artur Klark, autor više od stotinu knjiga o svemiru, među kojima i "2001: Odiseja u svemiru", nauci i budućnosti. Dobitnik je najznačajnih nagrada u toj oblasti.

2019. - Legendarni sovjetski režiser Marlen Martinovič Hucijev preminuo je u 94. godini.

2020. - Evropska centralna banka /ECB/ aktivirala je vanredni paket od 750 milijard i evra za ublažavanje uticaja pandemije virusa korona.