Danas je nedjelja, 19. septembar, 262. dan 2021. Do kraja godine ima 103 dana.

1356. - Engleska armija, predvođena Crnim Princem, sinom kralja Edvarda Trećeg, u bici kod Poatjea porazila je vojsku francuskog kralja Žana Drugog, čime je okončana prva faza Stogodišnjeg rata Engleske i Francuske. Istog dana 1370. Crni Princ je zauzeo i opustošio Limož.

1551. - Rođen francuski kralj Anri Treći, posljednji monarh iz dinastije Valoa. Tokom njegove vladavine od 1574. zemlja je bila zahvaćena sukobima rimokatolika i hugenota. Poslije pobune 1588. bio je prinuđen da napusti Pariz i udružio se s vođom navarskih hugenota Anrijem od Navare, budućim kraljem Anrijem, prvim iz dinastije Burbon, a ubijen je 1589. dok je opsjedao Pariz.

1802. - Rođen mađarski revolucionar Lajoš Košut, vođa Mađarske revolucije 1848, nepomirljiv protivnik feudalno-apsolutističkog režima Habsburške monarhije. Poslije upada hrvatskih snaga bana Josipa Jelačića u Mađarsku u septembru 1848. organizovao je Komitet za odbranu otadžbine, potukao Hrvate i krenuo na Beč da bi se obračunao s Habsburzima, ali su mađarski reakcionarni oficiri osujetili plan. Narodna skupština je u aprilu 1849. proglasila nezavisnost zemlje i svrgavanje monarhije, a 2. maja ga je izabrala za prvog premijera slobodne Mađarske.

1814. - Zbog nasilja i nameta koje su Turci pojačavali u Požeškoj nahiji je izbila Hadži-Prodanova buna. Pošto su se Srbi kod manastira Trnava - predvođeni igumanom Pajsijem i Mihailom, bratom vojvode iz Prvog srpskog ustanka Hadži-Prodana Gligorijevića - obračunali s požeškim Turcima, buna se proširila na Jagodinsku i Kragujevačku nahiju. Na čelo bune stao je Hadži-Prodan, jer je Miloš Obrenović odbio vođstvo, smatrajući da je preuranjeno. Miloš je, poslije obećanja vezira Sulejman-paše da će ustanicima biti oprošteno, pomogao gušenje bune, ali Turci su, poslovično, prekršili riječ i pogubili oko 300 istaknutih ljudi. Na kocu je završio i iguman Pajsije, a Hadži-Prodan je prebjegao u Austriju.

1833. - Crnogorski vladika Petar Drugi Petrović - Njegoš dobio ruski pasoš, u kojem je pisalo: "Ovim se objavljuje svima i svakome ko je tome nadležan da pokazatelj - preosvećeni Petar Petrović, arhijerej crnogorski, koga prati njegov sekretar Dimitrije Milaković i tjelohranitelji Stefan Petrović i Mihail Petrov, putuje preko Libeka, Beča, Trsta, za Crnu Goru... Kao potvrdu ovoga daje se ovaj pasoš s prilogom našeg državnog pečata. Peterburg, septembra sedmog 1833. godine". /Datum je prema Julijanskom kalendaru./

1837. - Kod Požarevca održani prvi vojni manevri regularne srpske vojske, koji su trajali 20 dana, a učestvovalo je 1.700 vojnika.

1881. - Predsjednik SAD Džejms Ejbram Garfild umro od rana zadobijenih u atentatu u Vašingtonu 2. jula 1881, a Garfild, protivnik crnačkog ropstva, postao je šef države 4. marta 1881.

1888. - Prvo svjetsko takmičenje za izbor ljepotice održano u belgijskoj banji Spa, a prva zvanično najljepša žena na planeti je postala 18-godišnja Kreolka iz Gvadelupe Berta Sukare.

1893. - Novi Zeland postao prva zemlja u kojoj su sve žene dobile pravo glasa.

1911. - Rođen engleski pisac Vilijam Golding, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1983, koji je bio preokupiran dramom čovjeka uhvaćenog u klopku zla i iskonskog grijeha. Privukao je mnoge čitaoce romanima prožetim atmosferom zlokobnog i jezivog, iako nije uvijek lako protumačiti simboliku u njegovim djelima, pisanim u rasponu od najgrubljeg realizma do alegorije. Djela: romani "Gospodar muva", "Nasljednici", "Hridine dvojice mrtvih", "Bijeg škorpija", "Slobodan pad", "Toranj katedrale", "Piramida", "Vidljiva tmina", "Obredi plovidbe", eseji "Vrele kapije", "Pokretni cilj".

1914. - Nepun mjesec dana poslije srpske pobjede u Cerskoj bici dijelovi Prve srpske armije i Šesta austrougarska armija su u Prvom svjetskom ratu započeli krvav boj na Mačkovom kamenu, na planini Jagodnji u sjeverozapadnoj Srbiji. Poslije četvorodnevnih borbi bez predaha, u kojima je poginulo oko 800 Srba i oko 1.200 neprijateljskih vojnika, brojnošću i artiljerijom nadmoćne austrougarske trupe su prinudile na povlačenje srpske snage, koje su trpjele veliku oskudicu u municiji zbog kašnjenja savezničkih isporuka. Na Mačkovom kamenu je u borbi prsa u prsa poginuo i komandant Četvrtog pješadijskog puka Prvog poziva potpukovnik Dušan Purić.

1922. - Rođen češki atletičar Emil Zatopek, koji je na Olimpijskim igrama u Londonu 1948. osvojio zlatnu medalju u trci na 10.000 metara, a 1952. u Helsinkiju na 5.000 i 10.000 i u maratonu. Oborio je 18 svjetskih rekorda i pobijedio uzastopno u 69 trka između 1949. i 1951.

1928. - Parobrod "Vili", prvi animirani crtani film u kojem se pojavio Miki Maus, prikazan je u njujorškom bioskopu "Koloni teatar".

1935. - Umro ruski fizičar Konstantin Eduardovič Ciolkovski, otac astronautike. Još 1883. izložio je ideje o korišćenju reaktivnog pogona kod letjelica, a 1903. objavio prvo klasično djelo iz teorije astronautike - "Ispitivanje vasionskog prostora reaktivnim aparatima". Postavio je osnovne jednačine kretanja rakete promjenljive mase u bezvazdušnom prostoru. Sovjetska Akademija nauka ustanovila je "Zlatnu medalju Ciolkovskog" za izuzetan doprinos astronautici i istraživanju kosmosa.

1941. - Trupe nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu okupirale Kijev, poslije bitke koja je trajala 45 dana.

1941. - U selu Struganik kod Valjeva u Drugom svjetskom ratu održan sastanak Josipa Broza /Tito/ i Dragoljuba - Draže Mihailovića, ali nije postignut dogovor o zajedničkoj borbi partizana i četnika protiv okupatora.

1955. - U Argentini vojska oborila predsjednika Huana Dominga Perona, koji je prethodno izazvao bijes rimokatoličke crkve odvajanjem crkve od države. Do 1973. Peron je živio u izbjeglištvu, a po povratku je opet izabran za predsjednika, ostavši na čelu države do smrti 1974. godine.

1957. - Amerikanci u Nevadi otpočeli prve podzemne nuklearne probe.

1961. - Građani Jamajke na referendumu izglasali izdvajanje te ostrvske zemlje u Karipskom moru iz Zapadnoindijske Federacije.

1985. - U glavnom gradu Meksika - Meksiko Sitiju i okolini u toku zemljotresa poginulo oko 12.000 ljudi.

1989. - Eksploziju aviona DC-10 francuske kompanije UTA, iznad Nigera, na liniji Brazavil - Pariz, za koju je kasnije optužena Libija, nije preživio niko od 171 putnika i članova posade.

1992. - Savjet bezbjednosti UN usvojio rezoluciju o isključenju Jugoslavije iz rada Generalne skupštine i osporio njeno pravo da u UN naslijedi SFRJ. Klupa Jugoslavije je ostala prazna, a jugoslovenskoj misiji je dozvoljeno da ostane u Njujorku i kontaktira sa Savjetom bezbjednosti i drugim organima UN.

1994. - Hiljade američkih vojnika iskrcalo se na Haiti u operaciji koju je Vašington označio kao "Ponovno uspostavljanje demokratije" u toj karipskoj ostrvskoj zemlji.

2001. - Savjet bezbjednosti UN zatražio od talibanskih vlasti u Avganistanu da odmah i bezuslovno predaju glavnog osumnjičenog za napade na Njujork i Vašington - Osamu bin Ladena.

2001. - NATO odlučio da se vazdušna zona bezbjednosti, definisana Vojno-tehničkim sporazumom iz Kumanova, suzi sa 25 na 10 kilometara.

2003. - Federalne vlasti spriječile članove Saveza logoraša Republike Srpske da u bivšoj kasarni "Viktor Bubanj" u Sarajevu postave spomen-ploču kao znak sjećanja na stradanje nekoliko hiljada zatočenih i oko 500 ubijenih Srba, dok je kasarna bila ratni logor.

2003. - JAT obnovio letove za SAD, poslije više od 11 godina pauze uzrokovane ratovima i sankcijama.