Danas je srijeda, 20. novembar, 325. dan 2024. Do kraja godine ima 41 dan.
1602. - Rođen njemački fizičar i pronalazač Oto fon Gerike, koji je prvi demonstrirao vakuum i prikazao čuveni eksperiment o vazdušnom pritisku. Takođe je izumio vazdušnu pumpu, vazdušnu vagu i barometar.
1616. - Francuski kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje postao šef diplomatije i ministar rata. Kao svemoćni ministar kralja Luja Trinaestog postavio je cilj da Francusku učini prvom silom u Evropi i uveo je zemlju u Tridesetogodišnji rat da bi oslabio moć njemačkog carstva. Nastavio je kolonijalno širenje Francuske, ograničio uticaj Rimokatoličke crkve, pape i plemstva u državnim poslovima i ugušio ustanak hugenota.
1780. - Velika Britanija objavila rat Holandiji zato što je američkim pobunjenicima brodovima doturala francusko i špansko oružje.
1818. - Južnoamerički revolucionar i državnik Simon Bolivar objavio nezavisnost Venecuele od Španije.
1847. - Umro srpski pisac, prevodilac i glumac Joakim Vujić, otac srpskog pozorišta. Gimnaziju je učio u Kaloči i Segedinu, licej i prava u Požunu /Bratislava/, dosta je putovao učeći strane jezike. Prvu "teatralnu predstavleniju" priredio je u Pešti, Baji i Segedinu između 1813. i 1815, a u Zemunu 1823. U Srbiji je s prekidima boravio od 1833. do smrti i u Kragujevcu i Beogradu je, kao "knjaževsko-serbskog teatra direktor", osnovao 1834. i 1836. prve pozorišne trupe. Bio je protivnik jezičke reforme Vuka Karadžića. Napisao je "Putešestvija" i 21 dramsko djelo, uključujući "Kreštalicu", "Fernanda i Jariku" i "Ljubovbnaju zavist čerez jedne cipele".
1863. - Rođen srpski pisac Bogdan Popović, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača "Srpskog književnog glasnika" i tvorac "beogradskog književnog stila". Znatno je uticao na evropeizaciju srpske književnosti uoči Prvog svjetskog rata. Objavio je "Antologiju novije srpske lirike" i veći broj studija iz književnosti i umjetnosti.
1873. - Ujedinjeni rivalski gradovi Budim i Pešta i tako je nastala mađarska prijestonica Budimpešta.
1894. - Umro ruski kompozitor i pijanista Anton Grigorjevič Rubinštajn, osnivač Konzervatorijuma u Petrogradu, jedan od najvećih pijanista 19. vijeka. Komponovao je opere, klavirske kompozicije, solo pjesme.
1910. - Umro ruski pisac i mislilac Lav Nikolajevič Tolstoj, velikan svjetske književnosti koji je posjedovao ogromnu i originalnu stvaralačku snagu, odbivši prethodno da se izmiri s Ruskom pravoslavnom crkvom koja ga je ekskomunicirala. Prva djela je napisao na Kavkazu, gdje se kao dobrovoljac borio protiv Turaka. Poslije Krimskog rata, u kojem je bio oficir, povukao se na imanje u Jasnu Poljanu. Razobličavao je teško društveno stanje u Rusiji, pisao protiv brakova sklopljenih radi interesa, nepravednih sudova, rata, licemerja crkve, eksploatatorskog plemstva, carskog samodržavlja i terora. Slikao je nenadmašno stravičnu bijedu seljaka i sve vidove nasilja. Zbog realnog prikazivanja života dolazio je u sukob sa vlastima i Crkvom. Djela: romani "Rat i mir", "Ana Karenjina", "Vaskrsenje", pripovijetke "Sevastopoljske priče", "Kozaci", "Otac Sergije", "Krojcerova sonata", "Hadži-Murat", "Narodne priče", drame "Živi leš", "Carstvo mraka", "Svjetlost u tami svijetli", studije "Šta je umjetnost", "Moja ispovijest", "U čemu je moja vjera", "Ne mogu da ćutim!", "Pa šta da radimo?", memoari "Djetinjstvo", "Dječaštvo" i "Mladost".
1914. - Na Vrapčem brdu kod Lazarevca u Prvom svjetskom ratu u Kolubarskoj bici poginuo srpski oficir Dimitrije Tucović, vođa socijalističkog pokreta u Srbiji. Predvodio je 5. aprila 1903. demonstracije u Beogradu protiv režima kralja Aleksandra Obrenovića i potom morao da emigrira. Poslije majskog prevrata osnivački kongres Srpske socijaldemokratske partije je u avgustu 1903. proglasio partijskim organom "Narodne novine", koje je on uređivao. Diplomirao je prava u Beogradu 1906, sekretar partije je postao 1908, a teorijski časopis "Borba" pokrenuo je 1910. Na Međunarodnom kongresu socijalista u Kopenhagenu 1910. održao je značajan govor o austrougarskoj aneksiji BiH, ukazavši na pogrešan stav austrijskih socijalista u nacionalnom pitanju i odnio ubjedljivu pobjedu u polemici s jednim od vođa Socijalističke partije Austrije - Karlom Renerom. Objavio je oko 600 radova u domaćim i stranim listovima. Bio je pacifista i vatreni protivnik rata, ali se kao rodoljub borio u oslobodilačkim ratovima Srbije. Djela: "Zakonsko osiguranje radnika", "Srbija i Albanija", "Zakon o radnjama i socijalna demokratija", "U izbornu borbu!", "Za socijalnu politiku", "Socijal-demokratski agitator", "Porezi: jedna žalosna glava u politici srpske buržoazije", "Jedinstvo pokreta".
1919. - U Berlinu ilegalno počeo Prvi međunarodni kongres omladinskih organizacija 13 zemalja na kojem je osnovana Komunistička omladinska internacionala.
1925. - Rođen američki političar Robert Frensis Kenedi, koji je postao ministar pravde kad je njegov stariji brat Džon izabran za predsjednika SAD. Ubijen je u Los Anđelesu 1968. u toku predsjedničke kampanje, nepunih pet godina pošto je, takođe u atentatu, ubijen njegov brat. Od 1951. je radio u Kriminalističkom uredu Ministarstva pravde, a 1954. je postao član Stalnog senatskog istražnog potkomiteta. Od 1961. do 1964. bio je ministar pravde, poslije čega je u državi Njujork izabran za senatora.
1925. - Rođena ruska balerina Maja Mihajlovna Pliseckaja, koja je spojila tradicionalnu rusku koreografsku školu s modernim tokovima ruskog baleta. Kao dugogodišnja primabalerina "Boljšoj teatra" u Moskvi, kreirala je s izuzetnim igračkim senzibilitetom partije klasičnog repertoara, poput "Don Kihota", "Labudove smrti", "Labudovog jezera", "Romea i Julije", "Ivana Groznog", "Galeba", a sa suprugom, kompozitorom Rodionom Ščedrinom, postavila je baletsku verziju Tolstojeve "Ane Karenjine".
1945. - U Nirnbergu pred Međunarodnim sudom počelo suđenje njemačkim ratnim zločincima u Drugom svjetskom ratu, na kojem je prvi put u istoriji jedan međunarodni forum osudio agresiju kao zločin protiv čovječanstva i kaznio vinovnike. Poslije deset mjeseci, 12 njih je osuđeno na smrt, trojica na doživotnu robiju, četvorica na zatvor od 10 do 20 godina, a petorica su oslobođena.
1945. - Saveznička Kontrolna komisija dozvolila preseljenje šest miliona Nijemaca iz Austrije, Poljske i Mađarske u Zapadnu Njemačku.
1947. - U Londonu se vjenčali princ Filip Mauntbaten i princeza Elizabeta, koja je pet godina kasnije stupila na britanski prijesto kao kraljica Elizabeta Druga.
1959. - Generalna skupština UN usvojila Deklaraciju o pravima djeteta, kojom su proklamovana jednaka prava za svu djecu, bez obzira na rasu, vjeru, porijeklo i pol.
1959. - U Stokholmu Velika Britanija, Norveška, Švedska, Danska, Austrija, Portugalija i Švajcarska potpisale konvenciju o formiranju EFTA /Evropsko udruženje slobodne trgovine/.
1962. - Predsjednik SAD Džon Kenedi ukinuo američku blokadu Kube, čime je formalno okončana "kubanska raketna kriza", tokom koje se svijet našao na ivici atomskog sukoba SAD i SSSR-a.
1974. - U prvom udesu putničkog aviona "boing 747", koji se srušio poslije polijetanja s aerodroma u glavnom gradu Kenije Najrobiju, u džambo džetu zapadnonjemačke kompanije "Lufthanza" poginulo 59 ljudi.
1975. - Umro španski diktator Fransisko Franko, koji je 36 godina diktatorski upravljao Španijom. Ubrzo poslije njegove smrti u toj zemlji je uspostavljen demokratski poredak.
1979. - Oko 300 naoružanih šiitskih pobunjenika upalo u veliku džamiju u Meki, odakle ih je, uz veliko krvoproliće, 4. decembra 1979. istjerala saudijska armija.
1980. - U Kini počelo suđenje "četvoročlanoj bandi", koju je predvodila Đang Ching, udovica predsjednika Mao Ce Tunga, pod optužbom za izdaju i zločine tokom Kulturne revolucije od 1966. do 1976.
1981. - Ruski velemajstor Anatolij Karpov zadržao titulu prvaka svijeta u šahu, pobjedom u meču u Italiji nad bivšim zemljakom velemajstorom Viktorom Korčnojem.
1992. - U požaru gotovo uništen Vindzorski zamak, jedna od najvećih britanskih znamenitosti.
1993. - Srušio se makedonski putnički avion, u kojem je od 116 putnika i članova posade nesreću preživio samo jedan.
1995. - Na predsjedničkim izborima u Poljskoj kandidat ljevice Aleksandar Kvašnjevski pobijedio dotadašnjeg šefa države Leha Valensu.
2006. - Umro čuveni američki reditelj Robert Altman. Njegovi poznati filmovi -
"Odbrojavanje", "Meš", "Nešvil", "Bufalo Bil i Indijanci", "Kratki rezovi", "Igrač", "Lud za ljubavlju", "Golsvord park" i "Visoka moda".
2011. - Umro Serđo Skaljeti, italijanski dizajner automobila.
2020. - Njegova svetost patrijarh srpski Irinej /Gavrilović/ upokojio se u Vojnoj kovid bolnici "Karaburma" u Beogradu od posljedica virusa korona, a sahranjen 22. novembra u kripti Hrama Svetog Save.
