Danas je petak, 22. novembar, 326. dan 2019. Do kraja godine ima 39 dana.
1497. - Portugalac Vasko da Gama postao prvi moreplovac koji je oplovio Rt Dobre Nade, na krajnjem jugu Afrike, tražeći morski put u Indiju.
1699. - Danska, Rusija, Pruska i Poljska, poslije pobjede nad švedskom vojskom, potpisale sporazum o podjeli teritorija koje je Švedska držala pod okupacijom.
1819. - Rođena engleska spisateljica Meri En Evans, poznata kao Džordž Eliot, koja je, realistički opisujući englesku provinciju, otkrivala duboku osjećajnost, pomiješanu sa humorom, i uvjerenje da na ljude blagotvorno djeluju iskušenja i patnje. Djela: romani "Vodenica na Flosi", "Adam Bid", "Sajlas Marner", "Romola".
1830. - Belgijski kongres izglasao odluku o uspostavljanju monarhije.
1868. - Izvedena prva pozorišna predstava u Beogradu u zgradi na Varoš-kapiji - "Đurađ Branković" Karla Obernjika.
1869. - Rođen francuski pisac Andre Žid, izuzetan stilista i tvorac niza antikonformističkih djela, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1947. Djela: romani "Kovači lažnog novca", "Podrumi Vatikana", "Pastoralna simfonija", "Zemaljska hrana", putopisi "Povratak iz SSSR-a", "Putovanje u Kongo" i izuzetno poetski "Dnevnik".
1877. - Rođen mađarski pisac Endre Adi, čija je poezija označila prelom u modernoj mađarskoj lirici. Sugestivnom snagom vizija, dajući nov naglasak riječima i iskazima, podigao je mađarski pjesnički jezik na zavidnu visinu. Djela: "Nove pjesme", "Krv i zlato", "Na kolima Ilije Gromovnika", "Volio bih da me vole", "Ko je mene vidio", "Na čelu mrtvih".
1890. - Rođen francuski general i državnik Šarl de Gol, osnivač i prvi predsjednik Pete republike, koji je kao vođa pokreta "Slobodna Francuska" u Drugom svjetskom ratu simbolizovao otpor nacistima. Kad je maršal Anri Filip Peten formirao marionetsku vladu, otišao je u London, odakle je 18. juna 1940. pozvao Francuze na borbu protiv okupatora. Poslije rata je rukovodio privremenom vladom, a od 1947. do 1953. bio je predsjednik Francuske. Poslije alžirskog puča 1958. postao je premijer, a 1959. predsjednik Pete republike. Ograničio je prava parlamenta, ojačao izvršnu vlast i ovlašćenja šefa države. Uspio je da okonča rat u Alžiru. Politički se često razilazio sa saveznicima u NATO paktu, posebno sa SAD, s težnjom da vrati uticaj Francuske u evropskim poslovima. Pošto nije dobio većinu na referendumu o regionalizaciji zemlje i ukidanju Senata, 1969. se povukao s položaja. Djela: "Ratni memoari" , "Memoari nade".
1906. - Međunarodna radio-telegrafska konferencija u Berlinu uvela svjetski signal za brodove u opasnosti - SOS.
1913. - Rođen engleski kompozitor Edvard Bendžamin Britn, koji je briljantnom tehnikom stvarao pod uticajem različitih stilova. Djela: opere "Piter Grajms", "Otmica Lukrecije", "Albert Hering", kompozicije za orkestar "Ratni rekvijem", "Jednostavna simfonija", "Proljećna simfonija", "Varijacije na temu Franka Bridža", ciklusi solo pjesama.
1916. - Umro američki pisac Džek London, jedan od najčitanijih književnika u prvoj polovini 20. vijeka. Bavio se različitim zanimanjima: od raznosača novina do kopača zlata i ratnog dopisnika iz rusko-japanskog rata. Naporan rad, novčane nedaće i alkohol proizveli su nervno rastrojstvo i samoubistvo u 40. godini. Napisao je oko 50 pripovijedaka i romana. Djela: "Zov divljine", "Bijeli očnjak", "Gvozdena peta", "Martin Idn", "Ljudi sa ponora", "Zlato", "Kralj alkohol", "Džeri ostrvljanin", "Morski vuk", "Mjesečeva dolina", "Priče s južnih mora".
1943. - Liban stekao nezavisnost poslije ukidanja mandata koji je od 1920. nad njim imala Francuska.
1954. - Umro ruski pravnik i diplomata Andrej Januarjevič Višinski, vrhovni tužilac u vrijeme velikih čistki koje je u drugoj polovini tridesetih godina 20. vijeka sproveo sovjetski komunistički diktator Staljin, odnosno serije montiranih političkih suđenja poslije kojih su likvidirani svi potencijalni Staljinovi konkurenti. Za vrhovnog državnog tužioca postavljen je 1935, šef sovjetske diplomatije je postao 1949, a potom stalni predstavnik SSSR u UN, a na toj funkciji se i nalazio kada je umro.
1963. - Ubijen predsjednik SAD Džon Ficdžerald Kenedi, koji je tri godine prije nego što se našao na meti atentatora u Dalasu postao najmlađi šef države u američkoj istoriji. U Drugom svjetskom ratu je služio u mornarici, potom nakratko bio novinar, u Kongres je izabran 1947, a senator je postao 1952. Za predsjednika je izabran u 43. godini života kao kandidat Demokratske stranke. Poslije očito namjerno traljavo vođene istrage nije pouzdano utvrđeno ko je bio njegov ubica. Kao atentator je zvanično označen Li Harvi Osvald, koji je pod krajnje sumnjivim okolnostima i sam ubijen dva dana kasnije u policijskoj stanici u Dalasu.
1963. - Umro engleski pisac Oldos Haksli, ironičan i duhovit, superiornog obrazovanja, skeptik i satirik, koga su najviše privlačili odnosi između obrazovanih ljudi u dekadentnom društvu. Obilje istančanih zapažanja, paradoksa i duhovitih izlaganja - pri čemu je zapostavljao fabulu i likove - dali su njegovim romanima i pričama esejistički karakter. Djela: romani "Vrli novi svijet", "Jalovo lišće", "Kontrapunkt života", "Poslije mnogo ljeta", "Vrijeme mora da stane", zbirke pripovijedaka "Mali Meksikanac", "Dvije ili tri gracije", eseji i studije "Zajedljivi Pilat", "Muzika u noći", "Vječna filozofija", "Nauka, sloboda i mir".
1972. - Predsjednik SAD Ričard Nikson ukinuo 22-godišnju zabranu putovanja američkih brodova i aviona u Kinu.
1974. - Generalna skupština UN izglasala status posmatrača za Palestinsku oslobodilačku organizaciju.
1975. - Kralj Španije postao Huan Karlos, dva dana poslije smrti diktatora Fransiska Franka, postavši prvi španski monarh poslije Alfonsa Trinaestog, koji je 1931. otišao u izbjeglištvo.
1980. - Umrla američka filmska glumica Me Vest, koja se iskazala kao izuzetan komičar, ali su je mnogi kritičari prevashodno smatrali vulgarnim seks-simbolom. Zbog uloge u predstavi "Seks" 1926. godine u jednom brodvejskom pozorištu, čak je osuđena na osam dana zatvora. Filmovi: "Seks", "Dijamantska Lili", "Nisam anđeo", "Klondajk Eni", "Svaki dan je praznik", "Idi na zapad, mladi čovječe", "Mura Brekendridž", "Učinila mu je krivo".
1989. - Jugoslavija priznala Republiku Koreju i odlučila da s njom uspostavi diplomatske odnose.
1989. - Predsjednik Libana Rene Muavad ubijen u bombaškom napadu, u kojem je poginulo još 16 ljudi.
1990. - Prva žena premijer u istoriji Velike Britanije Margaret Tačer podnijela ostavku poslije jedanaest godina i šest mjeseci vladavine.
1991. - Egipatski diplomata Butros Butros Gali postao generalni sekretar UN.
1992. - Ratni brodovi NATO-a i Zapadnoevropske unije u Jadranu počeli pomorsku blokadu da bi SR Jugoslaviji onemogućili snabdijevanje naftom i drugim strateškim materijalima.
1995. - Poslije 1.253 dana blokade Savjet bezbjednosti UN jednoglasno trajno suspendovao sankcije protiv SR Jugoslavije.
1998. - Vodeći iranski opozicionar Darijuš Foruhar, otvoreni kritičar islamskih vlasti, i njegova supruga pronađeni su izbodeni nasmrt u svom stanu u Teheranu.
2000. - Umro atletičar-dugoprugaš Emil Zatopek zvani "češka lokomotiva", četvorostruki olimpijski pobjednik na Igrama 1948. i 1952, najveći češki /i čehoslovački/ sportista, i uopšte jedan od najvećih sportista u istoriji. U karijeri je postavio 20 svjetskih rekorda na stazama od 5.000 do 30.000 metara.
2004. - Savjet bezbjednosti UN usvojio rezoluciju kojom će komandu nad mirovnom misijom u BiH od NATO-a preuzeti Evropska unija.
2005. - Predsjednik Hrišćansko-demokratske unije /CDU/ Angela Merkel, prva žena na mjestu kancelara Njemačke, zvanično je stupila na dužnost.
