Danas je četvrtak, 23. januar, 23. dan 2020. Do kraja godine ima 343 dana.
1516. - Umro španski kralj Fernando Drugi i Peti Katolički /kao Fernando Drugi vladar Aragonije, a kao Fernando Peti Kastilje i Leona/, čiji je dolazak na prijesto Aragonije 1479. označio početak istorije ujedinjene Španije. Njegova žena Isabela Prva 1474. postala je kraljica Kastilje, a on je naslijedio oca Huana Drugog u Aragoniji i tako su sjedinjene glavne pirinejske države. Nastojeći da ojača Rimokatoličku crkvu i monarhiju, 1480. utemeljio je zloglasni sud inkvizicije, a 1492. je protjerao Jevreje iz Španije. Borbe sa Mavarima je pobjedonosno okončao 1492, protjeravši ih iz južne španske pokrajine Granade, iste godine je opremio ekspediciju Kristofora Kolumba koja je otkrila Ameriku, a 1503. je od Francuske preoteo Napuljsku kraljevinu.
1719. - Ujedinjenjem Vaduza i Šelenberga stvorena kneževina Lihtenštajn.
1744. - Umro italijanski filozof, istoričar i teoretičar prava Đovani Batista Viko, ili Đambatista, osnivač filozofije istorije i preteča moderne estetike. Na univerzitetu u rodnom Napulju 1697. je postao profesor retorike. Prije toga je desetak godina izučavao Platona i Kornelija Takita, svoje omiljene pisce, jer je, prema njegovim riječima, prvi "opisivao idealnog čovjeka, a drugi čovjeka kakav jeste". Napuljski kralj Karlo Treći ga je 1735. imenovao za kraljevskog istoriografa. Smatrao je da se pravo rađa iz svijesti čovječanstva i učestvuje u promjenama čovjekovog duha /mišljenja/, pa razlog promjena treba tražiti u opštoj istoriji čovjekovog razvitka. Tvrdio je da je površni osjećaj pravde nagonski i da se izražava u religijskim oblicima, da u kasnijem razvoju čovjek postaje sposoban za apstraktno mišljenje i tek potom za filozofska načela prava. U skladu s tim, dijelio je rimsko pravo na božansku, herojsku i ljudsku fazu, a istoriju je - prema "zakonu istorijskih ciklusa" - posmatrao kao kružni tok i smjenu te tri faze. To shvatanje je podloga njegove filozofije istorije, koju je utemeljio kao posebnu naučnu disciplinu, identifikujući je sa sviješću čovječanstva o svojim djelima: istoriju stvara čovjek, izvan svijeta prirode. Pjesništvo je izdvojio kao autonomnu emanaciju duha, a i sam je pisao stihove na latinskom i italijanskom jeziku. Nasuprot kartezijanskom primatu razuma, stvorio je teoriju o tri glavne faze duha: osjećajnoj, fantazijskoj i razumskoj, pri čemu umjetnost nastaje na drugom stupnju, a filozofija je izraz čistog uma. Djela: "Principi nove nauke o zajedničkoj prirodi nacija", "Univerzalno pravo", "Autobiografija".
1783. - Rođen francuski pisac Mari Anri Bejl, poznat kao Stendal, začetnik francuskog realizma, jedan od tvoraca realističkog i psihološkog romana. Kao oduševljeni pristalica Francuske revolucije borio se protiv rojalista, jezuita i bogataša, kritikujući građanski moral. Djela: romani "Crveno i crno", "Parmski kartuzijanski manastir", "Lisjen Leven", "Armansa", studije "Rasin i Šekspir", "Život Hajdnov", "Istorija slikarstva u Italiji", "Rim, Napulj i Firenca".
1804. - U valjevskoj Podgorini Iliju Birčanina pogubio dahija Fočić Mehmed-aga. Istog dana je ubijen valjevski knez Aleksa Nenadović, takođe jedan od najuglednijih Srba, čime je počela sječa knezova na koju je narod odgovorio Prvim srpskim ustankom.
1806. - Umro engleski državnik Vilijam Pit - Mlađi, koji je 1783. postao najmlađi premijer u istoriji Velike Britanije. U vrijeme dok je bio na položaju šefa vlade do 1801. i od 1804. do 1806. vodio je ekspanzivnu kolonijalnu politiku, a u Indiji je učvrstio britansku vlast, reformišući administraciju. Kao zakleti neprijatelj Francuske revolucije bio je glavni organizator evropskih koalicija protiv revolucionarne i napoleonovske Francuske.
1832. - Rođen francuski slikar Eduar Mane, jedan od začetnika impresionizma i najznačajnijih slikara druge polovine 19. vijeka. Počeo je pod uticajem španskog slikara Fransiska Goje i francuskih realista. Slikao je mahom u ulju i iz tog opusa se izdvajaju portreti Emila Zole, Žorža Klemansoa, Stefana Malarmea, Marsela Prusta. Bio je sjajan kolorista s naročitim darom da dočara atmosferu, što je posebno uočljivo u slikama "Doručak na travi", "Bal u Foli-Beržeru", "Balkon", "Olimpija".
1888. - Umro francuski pisac Ežen Martin Labiš, koji je u komedijama i vodviljima duhovito karikirao građansko društvo Francuske u 19. vijeku. Djela: "Slamni šešir", "Put gospodina Perišona".
1891. - Rođen italijanski revolucionar i teoretičar Antonio Gramši, osnivač Komunističke partije Italije 1921. Uređivao je listove "Il grido del popolo", "Avanti" i "Ordine nuovo". Fašisti su ga 1926. uhapsili i 1928. osudili na 20 godina robije. Oslobođen je 1936, ali je, izmučen robijanjem i bolešću, ubrzo umro. Djela: "Istorijski materijalizam i filozofija Benedeta Kročea", "Intelektualci i izgradnja kulture", "Bilješke o Makijaveliju, politici i modernoj državi", "Književnost i nacionalni život", "Prošlost i sadašnjost", "Pisma iz zatvora".
1898. - Rođen ruski filmski režiser Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, jedan od najvećih teoretičara i stilista svjetskog filma, dao je osnove filmskoj umjetnosti, prema mnogim istoričarima kinematografije i kritičarima najveći režiser u istoriji filma. Po profesiji je bio arhitekta i u početku je crtao plakate, radio kao scenograf i pozorišni reditelj, unoseći novine na scenu, težeći čistim realističkim elementima u teatru. Na filmu je počeo kao montažer 1923. Tvorac je teorije o horizontalnoj i vertikalnoj montaži i teorije asinhroniteta. Filmovima i teorijskim postavkama dao je neprocjenjiv doprinos oblikovanju filmskog izražajnog jezika i izvršio ogroman uticaj na razvoj filma. Djela: filmovi "Štrajk", "Oklopnjača `Potemkin`", "Oktobar", "Staro i novo", "Sentimentalna romansa" /snimljen u Francuskoj/, "Da živi Meksiko", "Aleksandar Nevski", "Ivan Grozni", knjige "Filmsko osjećanje", "Filmski oblik".
1916. - U Krfskom kanalu u Prvom svjetskom ratu počelo sahranjivanje srpskih vojnika u "Plavu grobnicu". Poslije natčovječanskih napora u albanskim gudurama i dodatne golgote od 160 kilometara pješačenja močvarnim primorjem od Skadra do Valone, zbog toga što se nisu pojavili obećani saveznički brodovi, vojnici su masovno umirali od tifusa, gladi i iscrpljenosti. Kako nije bilo dovoljno mjesta na Krfu i ostrvcu Vido, na koje su prebačeni tifusari, a i zbog opasnosti širenja epidemije, odlučeno je da se sahranjuju u more. Prema zvaničnim ali nepotpunim podacima, jer svi umrli nisu evidentirani, do 23. marta 1916. u Krfskom kanalu je sahranjeno 4.847 srpskih vojnika i oficira. Svi naši brodovi koji tuda prolaze zaustavljaju se i odaju počast sahranjenima u "Plavu grobnicu".
1928. - Rođena francuska filmska glumica Žana Moro, koja se proslavila u filmovima francuskog "novog talasa" poslije Drugog svjetskog rata. Filmovi: "Lift za gubilište", "Ljubavnici", "Opasne veze", "Moderato kantabile", "Noć", "Žil i Džim", "Proces", "Eva", "Dnevnik jedne sobarice", "Viva Marija", "Falstaf", "Katarina Velika". Prema sopstvenom scenariju je režirala film "Svjetlo".
1931. - Umrla ruska balerina Ana Pavlovna Pavlova, najveća baletska umjetnica klasičnog stila početkom 20. vijeka. Karijeru je počela u Petrogradu, igrajući s čuvenim Vaclavom Nižinskim u "Ruskom baletu" Sergeja Đagiljeva. Potom je osnovala sopstvenu grupu, s kojom je sa ogromnim uspjehom nastupala širom svijeta, posebno oduševljavajući publiku igrom u baletima "Labudova smrt", "Leptiri", "Šopenijana", "Labudovo jezero", "Žizela", "Rajmonda".
1937. - Prva grupa od tridesetak Jugoslovena otišla u Španiju da se bori protiv fašizma. U republikanskoj armiji se borilo 1.300 Jugoslovena, od kojih je poginulo 670.
1943. - Britanska Osma armija u Drugom svjetskom ratu potisla Nijemce i zauzela Tripoli u Libiji.
1944. - Umro norveški slikar Edvard Munk, svjetski prepoznatljiv po slici "Krik". Karakterističan je po ekspresivnim oblicima oble uprošćene konture, koji spajaju arhaičan lik nordijske usamljenosti s modernim alegoričnim izrazom psihičke patnje.
1945. - Sovjetske trupe, nezadrživo nadirući u Drugom svjetskom ratu ka Berlinu, izbile na rijeku Odru u Poljskoj.
1968. - Mornarica Sjeverne Koreje u teritorijalnim vodama zarobila američki brod "Pueblo" - ploveću špijunsku stanicu s uređajima za prisluškivanje i dešifrovanje.
1989. - Umro španski slikar Salvador Dali, ekscentrik visokog stila, jedan od najvećih slikara 20. vijeka, koji je uzdrmao temelje slikarstva. Prošao je kroz faze futurizma, kubizma i apstraktnog racionalizma, da bi se priklonio nadrealizmu, uvijek s crtežom izvedenim do perfekcije. Slikao je iracionalan i fantastičan svijet snova i halucinacija. Tridesetih godina je naslikao djela koja su izazvala šok /"Veliki masturbator", "Goruća žirafa", "Predosjećaj građanskog rata"/. Radio je i kao kostimograf i scenograf u filmovima zemljaka Luisa Bunjuela "Andaluzijski pas" i "Zlatno doba". Napisao je autobiografsko djelo "Tajni život Salvadora Dalija".
1992. - Premijer Estonije Edgar Savisar podnio ostavku zbog nestašice hrane i energije u novoj državi, otcijepljenoj od SSSR-a.
1998. - Bivši predsjednik Južne Afrike Piter Viljem Bota izjavio u sudu - u kojem se pojavio pod optužbom za opstrukciju rada Komisije za ispitivanje istine o zloupotrebama tokom ere aparthejda - da poslije svega ne postoji ništa zbog čega bi trebalo da se izvinjava.
2000. - Više od milion ljudi demonstriralo u centru Madrida protiv obnavljanja kampanje nasilja kojoj je pribjegla baskijska teroristička organizacija ETA.
2004. - Evropska sonda "Mars ekspres" detektovala vodu u formi leda na južnom polu planete Mars.
2006. - U teškoj željezničkoj nesreći u mjestu Bioče, kod Podgorice, poginula 44 putnika, a povrijeđeno 258.
