Danas je nedjelja, 3. maj, 124. dan 2020. Do kraja godine ima 242 dana.

1469. - Rođen italijanski pisac, političar, diplomata i istoričar Nikolo Makijaveli, jedan od utemeljivača političke nauke. Poslije stvaranja Firentinske republike 14 godina je bio sekretar vladajućeg Savjeta desetorice. Oslobodio je politička razmatranja teoloških, moralnih i metafizičkih koncepata i začetnik je ideje nacionalne države. U glavnom djelu - "Vladalac", u kome je iznio i svoja diplomatska iskustva, razradio je teoriju prema kojoj vladar treba da upravlja državom u interesu njenog jačanja, bez obzira da li će cilj postići zakonom ili silom, a ako činjenice optužuju vladara izvinjava ga dobar rezultat. Smatrao je da su mjerila individualnog morala nepodobna za procjenu postupaka u ime države. Zalažući se za bolji položaj i jedinstvo Italije, isticao je da za otadžbinu ne treba štedjeti niti birati sredstva i da vladar mora da bude spreman da koristi i zakon, svojstven ljudima, ali i silu, svojstvenu zvijerima ukoliko je zakon nedovoljan za ostvarenje cilja, iz čega je kasnije izveden pojam "makijavelizam". Rimokatolička crkva je 1559. godine, 32 godine poslije Makijavelijeve smrti, stavila njegova djela na "Indeks zabranjenih knjiga". Ostala djela: "Razmatranja o prvih deset knjiga Tita Livija", "Istorija Firence", "O ratnoj vještini", komedija "Mandragola".

1494. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofor Kolumbo otkrio karipsko ostrvo, koje je kasnije nazvano Jamajka.

1500. - Portugalski moreplovac Pedro Alvareš Kabral na putu ka Indiji otkrio Brazil i proglasio ga posjedom Portugalije. U januaru iste godine uz obalu Brazila prispio španski moreplovac Vinsente Janes Pinson, ali nije iskoristio priliku da tu zemlju proglasi španskim posjedom.

1748. - Rođen francuski revolucionar i sveštenik Emanuel Žozef Siej, nazvan "patrijarh revolucije", jedan od vođa Francuske revolucije i osnivača Jakobinskog kluba, koji je 1799. odigrao ključnu ulogu u državnom udaru kojim je vlast prigrabio Napoleon Bonaparta. U toku revolucije napustio je jakobince i postao član kluba Fejana, koji je zastupao načela ustavne monarhije. U politici je bio prevrtljiv i zauzimao je istaknute položaje u svim fazama revolucije, izuzev u periodu jakobinske diktature. U brošuri "Šta je treći stalež" izložio je političke zahtjeve buržoazije.

1791. - Poljski kralj Stanjislav Drugi Avgust Ponjatovski potpisao liberalni ustav - drugi takav dokument u svijetu poslije ustava SAD - kojim je uspostavljena parlamentarna monarhija.

1814. - Francuski kralj Luj Osamnesti vratio se u Pariz poslije poraza cara Napoleona Prvog u bici kod Vaterloa.

1841. - Novi Zeland proglašen britanskom kolonijom.

1898. - Rođena Golda Mabovič Mejrson, poznata kao Golda Meir, državnik i prva žena premijer Izraela od 1969. do 1974. Iz rodnog Kijeva je 1906. otišla u SAD, a u Palestinu je prešla 1921. i živjela je u jednom kibucu. Bila je rukovodilac u Savezu sindikata i Svjetskoj jevrejskoj agenciji, a 1948. je postala prvi ambasador Izraela u SSSR-u. Potom je bila ministar rada i šef diplomatije, od 1956. do 1966. generalni sekretar partije MAPAJ, a od 1972. zamjenik predsjednika Socijalističke internacionale.

1898. - Umro srpski književni i pozorišni kritičar i istoričar književnosti Svetislav Vulović, profesor Velike škole u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najuticajnijih srpskih književnih kritičara u 19. vijeku. Napisao je kritičke studije trajnije vrijednosti o srpskim pjesnicima romantičarima: Petru Drugom Petroviću - Njegošu, Simi Milutinoviću - Sarajliji, Branku Radičeviću, Đuri Jakšiću.

1902. - Rođen francuski fizičar Alfred Kastler, član Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1966. Otkrio je i razvio optičke metode izučavanja Hercovih rezonanci u atomima i njegov rad je od ključnog značaja za razvoj lasera.

1922. - U Parizu osnovana Međunarodna željeznička unija, među čijim osnivačima su bile Jugoslovenske željeznice.

1936. - U Jagodini u organizaciji Narodnog fronta slobode održane najmasovnije antifašističke demonstracije u Pomoravlju između dva svjetska rata.

1939. - Na mjesto šefa sovjetske diplomatije stupio Vjačeslav Molotov, a već idućeg dana počeli tajni pregovori SSSR-a i Njemačke, okončani krajem avgusta 1939. paktom o nenapadanju. Molotov je u tome imao velikog udjela.

1945. - Britanska 14. armija u Drugom svjetskom ratu zauzela Rangun, glavni grad tadašnje Burme, oslobodivši ga japanske okupacije.

1946. - U Tokiju počeo zasjedanje Međunarodni vojni sud za Daleki istok, koji je sudio japanskim ratnim zločincima. Proces je trajao do novembra 1948, kad je od 28 okrivljenih sedam osuđeno na smrt, 16 na doživotnu robiju, a ostali na vremenske kazne. Zbog strateških geopolitičkih interesa SAD, nije suđeno caru Hirohitu iako se znalo da on nije bio "igračka u rukama japanskih militarista", prema mitu koji je kasnije uporno širen, i da je podsticao ratobornost Japana uoči Drugog svjetskog rata i u toku rata, što je nanijelo ogromne patnje okupiranim narodima u Aziji.

1968. - U Parizu su se žestoko sukobili studenti i policija, što je označilo početak jednomjesečnih demonstracija koje su zahvatile još neke evropske zemlje, uključujući i Jugoslaviju.

1991. - U rodno selo Lelić kod Valjeva prenesene mošti episkopa Srpske pravoslavne crkve Nikolaja Velimirovića, izuzetnog besjednika, doktora teologije i filozofije, koji je 1956. umro u jednom ruskom manastiru u SAD. Prvi svjetski rat je proveo na Zapadu kao izaslanik srpske vlade, a u Drugom svjetskom ratu bio je zatočen u nacistički koncentracioni logor. Poslije oslobođenja Jugoslavije ostao je u emigraciji kao nepomirljivi protivnik režima Josipa Broza Tita.

1991. - Umro američki pisac poljskog porijekla Juzef Novak, poznat kao Ježi Kosinski, u čijim djelima preovladavaju teme nasilja, surovosti, poniženja i požude. U prvom i najboljem romanu "Obojena ptica" groteskno je opisao zaostalost istočnoevropskog sela u vrijeme Drugog svjetskog rata. Bilo je pokušaja da mu se ospori autorstvo nekih romana objavljenih pod njegovim imenom. Ostala djela: romani "Koraci", "Prisutnosti", "Đavolje drvo", "Pilotska kabina".

1992. - U Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu pripadnici takozvanih "Zelenih beretki" i Teritorijalne odbrane BiH, prema naredbama člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, napale kolonu vozila JNA koja je, prema dogovoru Alije Izetbegovića i UNPROFOR-a, napuštala tadašnju Drugu vojnu oblast. Televizijske stanice emitovale su snimke na kojima su se vidjela ugljenisana tijela vojnika kod sarajevske Skenderije.

1996. - Delegati 55 zemalja saglasili su se na konferenciji UN o novim pravilima korišćenja mina, ali nisu prihvatili njihovu potpunu zabranu.

1999. - Kasetne bombe, izbačene iz aviona NATO-a, usmrtile najmanje 20 i ranile 43 ljudi u autobusu kod Savinih voda u blizini Peći. To područje je više od dva sata zasipano kasetnim bombama, pa su ranjeni i pripadnici spasilačkih ekipa.

1999. - Avioni NATO-a razorili zgradu novosadske Radio-televizije.

2001. - Bivšem jugoslovenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću u Okružnom sudu u Beogradu Savezno ministarstvo pravde dostavilo optužnicu Haškog tribunala, koju je Milošević odbio da primi.

2006. - Evropska unija suspendovala pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom zbog toga što general Ratko Mladić nije uhapšen i izručen Haškom tribunalu.

2006. - Žalbeno vijeće Međunarodnog suda u Hagu potvrdilo presude Hrvatima iz BiH Mladenu Naletiliću - Tuti i Vinku Martinoviću - Šteli, koji su osuđeni na 20, odnosno 18 godina zatvora zbog učestvovanja u etničkom čišćenju muslimana na području Mostara od aprila 1993. do januara 1994. godine.

2006. - Jermenski avion sa 113 putnika i članova posade srušio se u Crno more, blizu ruske obale.

2007. - Visoki predstavnik za BiH Kristijan Švarc-Šiling imenovao bivšeg ambasadora SAD u BiH Kliforda Bonda za izaslanika za područje Srebrenice.

2008. - Vlasti na Kubi dozvolile građanima da legalno posjeduju računare, ali bez pristupa internetu.

2008. - Nakon 10.000 godina mirovanja proradio vulkan Čaiten na jugu Čilea.