Danas je četvrtak, 3. oktobar, 276. dan 2019. Do kraja godine ima 89 dana.

1226. - Umro italijanski fratar Đovani Bernardone, poznat kao Frančesko Asiški, osnivač rimokatoličkog franjevačkog reda. Porijeklom iz imućne trgovačke porodice, od 1205. godine je odlučio da živi u siromaštvu i stekao je mnoge sljedbenike koji su prihvatili zavjet odricanja.

1796. - Predvođeni vladikom Petrom Prvim Petrovićem Njegošem, Crnogorci su na Krusima do nogu potukli Turke, a u bici je poginuo i skadarski paša Mahmut Bušatlija, koji je sa 23.000 vojnika pokušao da pokori Crnu Goru.

1824. - Skupština Meksika usvojila ustav, prema kojem je ta država postala nezavisna.

1835. - Rođen francuski kompozitor, pijanista, dirigent, orguljaš i muzički pisac Šarl Kamij Sen-Sans, romantičar tipično francuskog duha, racionalne muzičke uglađene forme. Djela: opera "Samson i Dalila", tri simfonije, poema "Ples smrti", četiri simfonijske pjesme, pet klavirskih koncerata, tri koncerta za violinu, dva koncerta za violočelo, kompozicija za kamerni sastav "Karneval životinja", klavirski trio, dva gudačka kvarteta, svita za violončelo, oratorijum "Potop", balet "Brbljivica".

1866. - Rat Austrije i Italije poslije sedam sedmica okončan Bečkim ugovorom, kojim je Italiji pripala provincija Veneto i grad Venecija.

1888. - Rođen njemački novinar Karl fon Osjecki, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1935, koji je razotkrio ponovno naoružavanje Njemačke prije Drugog svjetskog rata. Prvi put je uhapšen 1931. i opet 1933. po dolasku nacista na vlast. Držao se izuzetno hrabro u koncentracionim logorima, a 1938. je umro od posljedica mučenja.

1895. - Rođen ruski pisac Sergej Aleksandrovič Jesenjin, koji je melodičnim i slikovitim stihovima poetizovao boemiju i skitnju i slutio oluje nad Rusijom i sopstveni udes skitnice i samoubice u 30. godini života. Konflikt epohe i pjesnikove lirske duše najviše je izražen u dramatičnim ciklusima "Kafanska Moskva" i "Povratak u zavičaj" i nizu pjesama nastalih 1924. i 1925. u kojima je najavljen pjesnikov tragičan kraj - samoubistvo u decembru 1925. Snažno je uticao na generacije pjesnika, ne samo ruskih. Ostala djela: zbrike pjesama "Zadušnice", "Ispovijest mangupa", "Triptih", "Stihovi skandalista", "Sovjetska Rusija", "Persijski motivi", pripovijetka "Urvina", poema "Ana Snjegina", dramska poema "Pugačov".

1897. - Rođen francuski pisac Luj Aragon, najprije dadaista, potom jedan od prvih nadrealista, ali se poslije kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu 1930. opredijelio za socrealizam. Komunističkoj partiji Francuske je pristupio 1927, učestvovao je u građanskom ratu u Španiji i u francuskom Pokretu otpora u Drugom svjetskom ratu. Djela: zbirke pjesama "Vatra radosti", "Ura Ural", "Elzine oči", "Oči sjećanja", "Elza", "Jad", "Vječni pokret", romani "Seljak iz Pariza", "Bazelska zvona", "Gospodske četvrti", "Orelijen", "Sveta nedjelja", "Komunisti", "Blanša ili zaborav", eseji "Komunistički čovjek", "Sovjetska književnost", "Za socijalistički realizam", "Rasprava o stilu", "O Stendalu".

1906. - Radio-konferencija u Berlinu prihvatila SOS kao međunarodni signal za pomoć.

1929. - Naziv Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca promijenjen u Kraljevina Jugoslavija.

1932. - Irak stekao nezavisnost i postao član Društva naroda poslije okončanja britanskog mandata.

1952. - Velika Britanija na ostrvima Monte Belo pored sjeverozapadne obale Australije isprobala prvu atomsku bombu.

1954. - Devet zapadnih zemalja odlučilo da Zapadnu Njemačku primi u NATO i još čvršće je uključi u hladnoratovsko nadmetanje Zapada sa Istokom.

1968. - Predsjednik Perua Fernando Belaunde Teri oboren sa prijestola u vojnom udaru ljevičarske Nacionalne revolucionarne hunte koju je predvodio general Huan Velasko Alvarado.

1977. - Umro srpski književni i pozorišni kritičar i istoričar književnosti Velibor Gligorić, predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti od 1965. do 1971, profesor Beogradskog univerziteta. Bio je direktor drame i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta i urednik više časopisa, iskazavši se kao zastupnik realizma i oštar polemičar. Dela: "Kritike", "Lica i maske", "Matoš - Dis - Ujević", "Pozorišne kritike", "Srpski realisti", "Ogledi i kritike", "U vihoru", "Branislav Nušić", "Portreti", "Senke i snovi", "Knjiga života", "Kuća smrti", "Hronika jednog doba".

1981. - Poslije sedam mjeseci irski nacionalisti su u zatvoru Mejz u Belfastu obustavili protestni štrajk glađu protiv britanskih vlasti, tokom kojeg je umrlo deset štrajkača.

1990. - Ujedinjenjem dvije njemačke države, nastale poslije sloma Trećeg rajha u Drugom svjetskom ratu, prestala da postoji Njemačka Demokratska Republika.

1991. - Predsjedništvo SFRJ prešlo na rad u uslovima neposredne ratne opasnosti, ocijenivši da je građanski rat na pomolu i da su se za takav rad stekli uslovi predviđeni ustavom. Predstavnici secesionističkih republika Hrvatske i Slovenije već su se isključili iz rada Predsjedništva.

1995. - Predsjednik Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije Kiro Gligorov ranjen, prilikom atentata, od eksplozije automobila bombe u centru Skoplja, a njegov vozač je poginuo.

1997. - Japanski voz na magnetnim jastucima, koji se kretao je brzinom od 451 kilometar na čas, oborio svjetski rekord na eksperimentalnoj željezničkoj dionici zapadno od Tokija. 

2001. - Talibanski duhovni lider mula Mohamed Omar pozvao na džihad, svetu borbu protiv "krstaškog pohoda Zapada na Avganistan" i apelovao na bogate muslimane da finansijski pomognu odbranu ove zemlje. 

2006. - Amerikanci Džon Meter i Džordž Smut dobili Nobelovu nagradu za fiziku, za rad koji objašnjava ranu istoriju svemira. 

2006. - Američki predsjednik Džordž Buš potpisao uredbu kojom se Srbiji, Hrvatskoj i još 19 zemalja ukida zabrana vojne pomoći, koja je uvedena zbog nepotpisivanja sporazuma koji sprečava izručivanje američkih vojnika Međunarodnom krivičnom sudu. 

2007. - Predsjednik Republike Srpske Milan Jelić sahranjen na Gradskom groblju u Modriči uz najviše državne i vjerske počasti. 

2007. - U nesreći nedaleko od Johanesburga, u rudniku zlata u vlasništvu petog svjetskog proizvođača zlata "Harmoni gold" zatrpano približno 3.200 rudara, na dubini od oko 2.200 metara. Do nesreće je najvjerovatnije došlo zbog urušavanja platforme u jednom podzemnom oknu, poslije prskanja pumpe za vodu.