Danas je nedjelja, 5. januar, peti dan 2020. godine. Do kraja godine ima 361 dan.
1589. - Umrla francuska kraljica italijanskog porijekla Katarina de Mediči, kćerka gospodara Firence Lorenca Drugog Medičija, koja je poslije smrti muža Anrija Drugog /Henri/ od 1560. vladala Francuskom kao regentkinja sinova Fransoe Drugog, Šarla Devetog i Anrija Trećeg. Tokom njene vladavine bjesnio je vjersko-građanski rat rimokatolika i hugenota, čijem je razbuktavanju znatno doprinijela. Uz podršku pape Grgura Trinaestog organizovala je 1572. pokolj hugenota, poznat kao Vartolomejska noć.
1592. - Rođen indijski car Šah Džehan iz dinastije Mogula, poznat i kao princ Haram, koji je najveći dio vladavine od 1628. do 1658, kad ga je zbacio sin Aurangzeb, posvetio izgradnji mauzoleja Tadž Mahal u svojoj prijestonici Agri na sjeveru Indije. Veleljepno zdanje od bijelog mermera, koje je 20.000 radnika zidalo od 1631. do 1653, posvetio je uspomeni na caricu Mumtaz Mahal i on je poslije smrti 1666. takođe sahranjen tu. Premjestio je 1648. prijestonicu iz Agre u Delhi, gdje je izgradio novi grad Šahdžehanabad.
1762. - Umrla ruska carica Jelisaveta Petrovna Romanov, kćerka Petra Velikog, čiju vladavinu od 1741. nisu obilježile reforme i teritorijalna osvajanja, karakteristični za njenog oca i Katarinu Veliku, koja je postala carica nekoliko mjeseci poslije njene smrti.
1834. - U Kragujevcu izašle "Novine serbske", prvi srpski informativni list štampan u zemlji, službeno glasilo kneževine Srbije. Prvi urednik Dimitrije Davidović, jedan od najučenijih Srba tog vremena, ubrzo je smijenjen zbog protivljenja autokratiji kneza Miloša Obrenovića.
1855. - Rođen američki pronalazač King Kemp Džilet, koji je izumio nožić za brijanje, kod nas poznat kao "žilet", prema francuskoj verziji njegovog prezimena.
1858. - Umro austrijski vojskovođa mađarskog porijekla feldmaršal Johan Jozef Radecki, vojni reformator i nacionalni heroj koji je više od pola vijeka u bitkama predvodio austrijske trupe. Učestvovao je u bojevima protiv francuskog cara Napoleona Prvog u Italiji i na Rajni i u gušenju italijanskih ustanaka protiv Austrije 1830, 1831, 1848. i 1849. Poslije pobjeda nad Italijanima 1848. kod Kustoce i 1849. kod Navare imenovan je za guvernera Lombardijsko-venecijanske oblasti.
1869. - Argentinske, brazilske i urugvajske snage zauzele glavni grad Paragvaja Asunsion u ratu takozvane "tročlane alijanse".
1876. - Rođen njemački državnik Konrad Adenauer, kancelar Zapadne Njemačke od 1949. do 1963, koji je 1947. osnovao Hrišćansko-demokratsku stranku. Do dolaska nacista na vlast 1933. bio je advokat i gradonačelnik Kelna. Politički se reaktivirao poslije kapitulacije Trećeg rajha u Drugom svjetskom ratu, tijesno sarađujući s američkom vojnom upravom, odnosno vladom SAD. Veoma aktivno je učestvovao u stvaranju NATO-a i drugih oblika saradnje zapadnih država.
1881. - Rođen srpski pravoslavni teolog i besjednik Nikola Velimirović, poznat po monaškom imenu Nikolaj, episkop žički i ohridski od 1919. do 1944, prema mnogima najumniji srpski monah poslije Svetog Save. Po završetku studija teologije u Švajcarskoj doktorirao je teologiju na univerzitetu u Bernu, poslije čega je diplomirao filozofiju na engleskom univerzitetu Oksford i doktorirao u Ženevi. Po povratku u Srbiju postao je predavač na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, 1909. se zamonašio, a potom je završio Duhovnu akademiju u Petrogradu. Prvi svjetski rat proveo je na Zapadu kao izaslanik srpske vlade, objašnjavajući zapadnoj javnosti i vladama suštinu pravedne oslobodilačke srpske borbe protiv austrougarske carevine. Između dva svjetska rata osnovao je Pravoslavnu narodnu hrišćansku zajednicu, poznatu kao Bogomoljački pokret, da bi zaštitio narod od agresivne sektaške propagande. Pokrenuo je obnovu manastira, posebno u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, nazvanoj Srpska Sveta Gora. Znatno je doprinio sprečavanju jugoslovenske vlade da prihvati Konkordat s Vatikanom. Nijemci mu nisu oprostili ulogu u obaranju Trojnog pakta krajem marta 1941, pa su ga u Drugom svjetskom ratu, čim su okupirali Jugoslaviju, konfinirali u manastir Ljubostinja, potom u manastir Vojlovica. S patrijarhom Gavrilom /Dožić/ 1944. je zatočen u logor Dahau i oni su bili jedina dva crkvena velikodostojnika u Evropi poslata tokom rata u koncentracioni logor. Kao nepomirljivi protivnik komunizma, poslije oslobođenja Jugoslavije nije se vratio u otadžbinu, smatrajući da će narodu više pomoći u emigraciji. "Kada kuća gori, požar se gasi spolja", često je govorio. Umro je 1956. u ruskom manastiru Svetog Tihona u Saut Kananu u Pensilvaniji /SAD/, a sahranjen je na srpskom narodnom groblju pored manastira Svetog Save u Libertvilu. Mošti su mu prenesene u zavičaj 1991. Djela: "Religija Njegoševa", "Besede pod gorom", "Iznad greha i smrti", "Duša Srbije", "Srbija u svetlosti i mraku", "Duhovni preporod Evrope", "Agonija crkve", "Reči o Svečoveku", "Molitve na jezeru", "Omilije", "Ohridski prolog", "Teodul", "Srpski narod kao Teodul", "Srednji sistem", "Indijska pisma", "Mudra igumanija ljubostinjska", "Stoslov o ljubavi", "Hriste, dođi u Aziju", "Indijski Savle", "Kasijana", "Zemlja nedođija", "Žetve Gospodnje", "Divan", "Jedini Čovekoljubac" /nedovršeno/.
1895. - Njemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen saopštio da je pronašao iks-zrake, kasnije po njemu nazvane "Rentgenovi zraci".
1916. - Pred Medovskim zalivom u Albaniji u Prvom svjetskom ratu poslije eksplozije potonuo italijanski brod "Brindizi" s jugoslovenskim iseljenicima iz Kanade i SAD koji su pohitali da pomognu Srbiji i Crnoj Gori u ratu s Centralnim silama. Dobrovoljci su mahom bili Srbi /Crnogorci, Hercegovci i Ličani/ i izvjestan broj Slovenaca. Od eksplozije je poginulo ili se utopilo 390 dobrovoljaca, a 102 su spasena.
1916. - Austrougarski generalštab u Prvom svjetskom ratu naredio ofanzivu na Crnu Goru. Uprkos odlučnom otporu 60.000 slabo opremljenih boraca, austrougarske trupe su poslije jedne sedmice zauzele Cetinje i do 1918. držale Crnu Goru pod okupacijom.
1919. - U Berlinu počeo ustanak predvođen komunističkom organizacijom "Savez Spartaka", na čelu sa Rozom Luksemburg i Karlom Libknehtom.
1919. - Adolf Hitler osnovao Nacional-socijalističku radničku partiju Njemačke, koja je prigrabila vlast 1933. kad je Hitler poslije izbora postao kancelar. Strahovlada nacističke partije u Njemačkoj i većem dijelu Evrope trajala je do 1945, kad je Njemačka u Drugom svjetskom ratu poražena i bezuslovno kapitulirala.
1925. - Guverner američke države Vajoming postala Neli Tejlor Ros, prva žena na takvom položaju u istoriji SAD.
1928. - Rođen pakistanski državnik Zulfikar Ali Buto, predsjednik Pakistana od 1971. do 1973, kada je postao premijer. U julu 1977. vojnim pučem ga je uklonio general Mohamed Zija ul Hak. Buto je uhapšen, a sud diktatorskog režima Zije u martu 1978. osudio ga je na smrt pod neuvjerljivim optužbama da je naredio ubistva političkih protivnika. Obješen je u aprilu 1979.
1938. - Rođen španski kralj Huan Karlos Prvi, koji je poslije smrti diktatora Fransiska Franka 1975. odlučujuće doprinio uspostavljanju demokratskog poretka u Španiji, iako ga je Franko pripremao da nastavi desničarsku diktaturu.
1942. - Na osnovu sporazuma s nacističkom Njemačkom Prvi korpus bugarske fašističke vojske u Drugom svjetskom ratu započeo okupaciju jugoistoka Srbije. Oko 25.000 bugarskih vojnika zamijenilo je Nijemce u tom dijelu Srbije, a iz Niške Banje je terorom nad srpskim civilima rukovodio štab Korpusa.
1949. - U Moskvi počelo savjetovanje vlada SSSR, Bugarske, Čehoslovačke, Mađarske, Poljske i Rumunije, na kojem je donesena odluka o stvaranju Savjeta za uzajamnu ekonomsku pomoć radi organizacije i usklađivanja dugoročnog razvoja zemalja članica. Iste godine SEV-u je pristupila Albanija, a 1950. Istočna Njemačka.
1961. - Vojna vlada Perua uhapsila stotine ljudi pod optužbom da su komunisti.
1964. - Papa Pavle Šesti i vaseljenski patrijarh Atinagora Prvi sastali se u Jerusalimu, što je od 15. vijeka bio prvi susret jednog rimokatoličkog poglavara s nekim od pravoslavnih patrijarha.
1968. - Aleksander Dubček postao prvi sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Čehoslovačke, umjesto Antonjina Novotnog, i ubrzo je otpočeo proces liberalizacije poznat kao "Praško proljeće" ili "socijalizam s ljudskim likom". Eksperiment je prekinut vojnom okupacijom Čehoslovačke u koje su trupe Varšavskog pakta ušle u avgustu 1968.
1969. - SSSR lansirao "Veneru 5", vasionski brod bez ljudske posade u pravcu Venere, a pet dana potom i "Veneru 6", koji su do te planete stigli 16, odnosno 17. maja.
1971. - Socijalistička vlada Čilea uspostavila diplomatske odnose s Kinom.
1976. - Diktatorski maoistički režim Crvenih Kmera donio novi ustav Kambodže, kojim je naziv zemlje promijenjen u Demokratska Kampućija.
1991. - Umro srpski pisac Vasko Popa, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, najprevođeniji srpski pjesnik u drugoj polovini 20. vijeka. Nazivan je jezičkim čudotvorcem i posljednjim velikim originalnim pjesnikom. Djela: zbirke pjesama "Kora", "Nepočin-polje", "Sporedno nebo", "Uspravna zemlja", "Vučja so", "Živo meso", "Kuća nasred druma", "Rez", antologija narodnih umotvorina "Od zlata jabuka", antologija poetskog humora "Urnebesnik".
1991. - Izvršni komitet SEV ocijenio da je ta organizacija, osnovana 1949, "iscrpila svoje mogućnosti". Nekoliko sedmica kasnije lideri zemalja članica su i formalno potvrdili gašenje SEV.
1991. - Kuba i SSSR potpisali sporazum kojim je okončana povlašćena međusobna trgovina i ukinute vještački niske cijene.
1996. - Ubijen palestinski terorista Jahja Ajaš, zvani "inženjer", osumnjičen kao organizator talasa samoubilačkih terorističkih napada u Izraelu u kojima je poginulo desetine jevrejskih civila. Poginuo je pošto je u njegovim rukama u Gazi eksplodirao minirani mobilni telefon.
1997. - Rusija povukla posljednje jedinice Ministarstva odbrane iz Čečenije, privremeno okončavši vojnu kampanju protiv islamskih terorista u toj republici.
2001. - UN saopštile da su "pronađeni dokazi o radioaktivnosti na osam od 11 testiranih područja na Kosovu".
2004. - U Americi stupio na snagu zakon da svi stranci, koji žele da uđu u SAD, moraju dati otiske prstiju i biti fotografisani.
2006. - Pobunjenici u Iraku ubili 130 lica.
2006. - U akciji EUFOR-a kod Rogatice ubijena Rada Abazović /47/, a teško ranjeni njen sin Dragoljub /11/ i suprug Dragomir Abazović /48/.
2012. - Umro Aleksandar Sizonenko /53/, najviši košarkaš u istoriji. Nekadašnji reprezentativac SSSR-a bio je visok oko dva i po metra. On je zapamćen u Ginisovoj knjizi rekorda zbog svoje visine još od 1991. godine.
2014. - Umro Euzebio da Silva Fereira /Crni panter/, portugalski fudbaler, jedan od najboljih svih vremena.
2018. - Umro Džon Jang, američki pomorski oficir, astronaut i astronautički inženjer, deveti čovjek koji je hodao po površini Mjeseca.
