Danas je subota, 6. mart, 65. dan 2021. godine. Do kraja godine ima 300 dana.
1475. - Rođen italijanski vajar, slikar, arhitekta i pisac Mikelanđelo Buonaroti, jedan od najvećih umjetnika renesanse. U kamenu je klesao savršene proporcije ljudskog tijela, njegovu životnost i aktivnu snagu, dramatičnu intenzivnost misli i osjećanja. U Sikstinskoj kapeli u Vatikanu oslikao je prizore iz Starog zavjeta, uključujući ogromni "Strašni sud", veličanstvena djela plastične snage i prostudiranih pokreta. Sagradio je Lorencovu biblioteku u Firenci, u Rimu je projektovao trg Kampodiljo, dovršio najljepšu renesansnu palatu Farneze i nastavio rad na crkvi Svetog Petra. Pisao je stihove misaonog sadržaja i strasnog izraza /"Soneti", "Madrigali"/. Skulpture: "David", "Mojsije", "Robovi", "Jutro", "Veče", "Dan", "Noć", "Pijeta".
1480. - U Toledu potpisan sporazum kojim je Španija priznala portugalijsko osvajanje Maroka, a Portugalija se odrekla pretenzija prema Kanarskim ostrvima.
1619. - Rođen francuski pisac Savinijen Sirano de Beržerak, čija su djela kombinacija političke satire i naučne fantazije. Teško je ranjen 1640, zbog čega je napustio vojsku u kojoj se istakao kao izuzetan mačevalac. Napisao je po jednu komediju i tragediju. Pisao je pjesme, ali je najpoznatiji po djelu "Drugi svijet" u kojem je opisao putovanje na Mjesec i Sunce. Edmon Rostan je u herojskoj komediji "Sirano de Beržerak" stvorio od njega simbol izuzetne duševnosti i uma u sudaru s društvenim stegama i sopstvenom fizičkom ružnoćom.
1836. - Trupe pod komandom predsjednika Meksika generala Antonija Lopesa de Santa Ane zauzele tvrđavu Alamo u Teksasu i pobile sve branioce, uključujući Dejvija Kroketa.
1882. - Knez Milan Četvrti Obrenović proglasio se kraljem Srbije. Sedam godina kasnije istog datuma je abdicirao u korist sina Aleksandra.
1900. - Umro njemački inženjer Gotlib Vilhelm Dajmler, koji je 1883. konstruisao prvi automobilski benzinski motor. Taj motor je omogućavao brzinu vozila od 18 kilometara na čas. Osnovao je kompaniju "Dajmler Motoren-Gezelšaft" 1890, koja se 26 godina poslije njegove smrti ujedinila s fabrikom Karla Benca u kompaniju "Dajmler-Benc", proizvođača prestižnih automobila "mercedes".
1926. - Rođen poljski filmski režiser Andžej Vajda, čiji je izrazito ekspresionistički postupak utemeljio subjektivni realizam i bio glavna vrijednost "crne serije" poljskog filma pedesetih godina 20. vijeka. Filmovi: "Generacija", "Kanal", "Pepeo i dijamant", "Lotna", "Samson", "Prah", "Svadba", "Obećana zemlja", "Čovjek od mramora", "Gospođice iz Vilka", "Dirigent", "Čovjek od gvožđa", "Danton", "Jedna njemačka ljubav".
1930. - Umro njemački admiral Alfred fon Tirpic, koji je kao ministar mornarice od 1897. do 1916. doprinio izgradnji moćne ratne flote Njemačke. Ratnu mornaricu je gradio radi obračuna s Velikom Britanijom, uz snažnu podršku cara Vilhelma Drugog, i u Prvom svjetskom ratu je izazvao neograničeni podmornički rat, uključujući potapanje trgovačkih brodova. Napisao je memoare "Sjećanja".
1941. - Krunski savjet u Drugom svjetskom ratu odlučio da Jugoslavija pristupi Trojnom paktu, pod uslovom da joj Njemačka i Italija garantuju nepovredivost teritorije.
1944. - Poletjevši s vazduhoplovnih baza u Velikoj Britaniji, 658 američkih bombardera u Drugom svjetskom ratu započelo danonoćno bombardovanje Berlina.
1945. - Umrla Milena Pavlović-Barili, umjetnik rafinirane kulture, koja je slikala u nadrealističkom maniru, s posebnim osjećanjem za prostor i poetičnu atmosferu. Pod uticajem renesansnih majstora insistirala je na preciznosti, jasno artikulisanom crtežu, naglašenoj linearnosti. Život je provela između dva svijeta - majke Danice i oca Bruna Barilija, italijanskog kompozitora i muzičkog kritičara, odnosno između patrijarhalne Srbije i velikih kulturnih centara Evrope. Završila je Umjetničku školu u Beogradu, studirala u Minhenu, živjela u Rimu i Parizu. U SAD je otišla 1939, gdje je bila ilustrator modnog časopisa "Vog" i scenograf i kostimograf u njujorškim pozorištima. Od posljedica pada s konja umrla je u Njujorku u 36. godini života.
1949. - Radio Beograd prvi put emitovao humorističku emisiju "Veselo veče", koja je po kontinuitetu svjetski rekorder.
1950. - Umro francuski državnik Alber Lebren, predsjednik Francuske od 1932. do 1940. Kao posljednji predsjednik Treće republike, poslije nacističke okupacije u Drugom svjetskom ratu, natjeran je da vlast preda marionetskoj vladi maršala Anrija Filipa Petena.
1953. - Georgij Maljenkov poslije smrti boljševičkog diktatora Josifa Staljina postao sovjetski premijer i prvi sekretar Komunističke partije.
1957. - Bivše britanske kolonije Zlatna Obala i Togoland su ujedinjene u državu pod nazivom Gana, koja je stekla nezavisnost u okviru Komonvelta, čime je počeo talas dekolonizacije u Africi.
1965. - Ministarstvo odbrane SAD saopštilo da će u Južni Vijetnam prebaciti 3.500 marinaca, čime je otpočelo otvoreno američko vojno angažovanje u toj zemlji.
1967. - Umro mađarski kompozitor Zoltan Kodalj, uz Belu Bartoka najznačajniji mađarski muzički stvaralac 20. vijeka, u čijim djelima je prepoznatljiva melodika i ritam narodne muzike. Napisao je studije o mađarskom muzičkom folkloru i izdao zbirke narodnih pjesama. Djela: kantata "Psalmus hungaricus", scenska muzika "Hari Janoš", orkestarsko djelo "Igre iz Galante".
1970. - Iz Komunističke partije Čehoslovačke isključen njen bivši lider Aleksander Dubček.
1973. - Umrla američka spisateljica Perl Bak, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1938, koja je napisala seriju romana iz kineskog života. Takođe je pisala knjige za decu i eseje. Kao ćerka misionara dugo je živjela u Kini. Poslije Drugog svjetskog rata osnovala je fondaciju "Perl Bak" za pomoć djeci američkih vojnika koji su služili u Aziji. Fondaciji je 1967. zavještala najveći prihoda od knjiga - više od sedam miliona dolara. Djela: romani "Dobra zemlja", "Sinovi", "Zmajevo sjeme", "Rastureni dom", "Majka", "Izgnanstvo", "To ponosno srce", "Obećanje", "Paviljon žena", "Božur", "Skriveni cvijet".
1980. - Francuska književnica belgijskog porijekla Margerit Jursenar postala prva žena član Francuske akademije.
1988. - Britanski komandosi, pripadnici elitne jedinice SAS, u Gibraltaru ubili trojicu terorista Irske republikanske armije.
1993. - U Cerskoj i Konjević Polju nije bilo nikakvog masakra, izjavio je poslije posjete tim istočnobosanskim selima komandant mirovnih snaga UN u bivšoj BiH francuski general Filip Morion, dematujući propagandnu izmišljotinu vlade u Sarajevu pod kontrolom Alije Izetbegovića, koju su zapadni mediji bili prihvatili kao notornu činjenicu.
1994. - Umrla grčka glumica Melina Merkuri, veoma angažovana šezdesetih godina 20. vijeka u borbi protiv vojne hunte, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista. Filmovi: "Stela", "Onaj koji mora da umre", "Ciganin i džentlmen", "Nikad nedeljom", "Fedra", "Pobjednici", "Jednom nije dovoljno", "Maja i Brenda", "Lizistrata", "Slatka ptica mladosti", autobiografija "Ja sam rođena Grkinja".
1999. - Na sjeveru Kambodže uz granicu sa Tajlandom uhapšen Ta Mok, posljednji od vođa maoističkog gerilskog pokreta "Crvenih Kmera", koji su tokom četvorogodišnje strahovlade Kambodžom u drugoj polovini sedamdesetih godina 20. vijeka pobili između milion i dva miliona ljudi.
2007. - U samoubilačkim bombaškim napadima na šiitske hodočasnike u iračkom gradu Hili poginulo 115, a ranjeno najmanje 200 ljudi.
2012. - Umro je Robert B. Šerman, pisac Diznijevih filmskih klasika. Zajedno sa bratom Ričardom komponovao je pjesme za brojne Diznijeve filmove, među kojima su "Knjiga o džungli", "Meri Popins", za koju su osvojjili dvije nagrade Oskar i jednu Gremi..
2016. - Umrla Nensi Regan /En Frensis Robins/, američka filmska glumica, supruga predsjednika SAD Ronalda Regana.
2017. - Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je modifikovanu verziju dekreta o privremenoj zabrani putovanja za šest većinski muslimanskih zemalja, čiju je prvobitnu verziju zabranio federalni sud. Građanima Irana, Libije, Somalije, Sudana, Sirije i Jemena je blokiran ulaz u SAD na 90 dana. Irak je uklonjen s liste nakon što je pristao da sarađuje sa američkom vladom i zabrani svojim građanima da apliciraju za vize.
2020. - U napadu u Kabulu ubijeno 27 ljudi, a ranjeno 55 osoba. Odgovornost preuzela teroristička organizacija "Islamska država".
