Danas je srijeda, 7. oktobar, 281. dan 2020. Do kraja godine ostalo je još 85 dana.
1571. - Španska i mletačka mornarica kod Lepanta u jugozapadnoj Grčkoj potukle tursku flotu. U bici poslije koje Otomansko carstvo nikad nije bilo velika pomorska sila najmanje 25.000 Turaka je poginulo, a potopljeno je 80 turskih brodova.
1813. - Padom Beograda u turske ruke ugušen Prvi srpski ustanak i Turci su uspostavili upravni aparat i organizaciju kakva je postojala prije izbijanja ustanka 1804. To je uključivalo sve ranije namete, ali i pojačanu represiju, što je 1815. izazvalo Drugi srpski ustanak, poslije kojeg su Turci ubrzano gubili pozicije u Srbiji.
1849. - Umro američki pisac Edgar Alan Po, čiju poeziju karakterišu duboka sjeta i tuga i zvučnost i muzikalnost katkad čudesno onomatopejskih stihova. Tvorac je kratke pripovijetke strave iz koje je nastala moderna kriminalistička i detektivska priča. Djela: poezija "Gavran", "Anabel Li", "Pobjednik crv", "Zvona", "Pjesme"; proza "Crna mačka", "Priče tajanstva i mašte", "Avanture Gordona Pima", "Filozofija kompozicije".
1860. - Otomansko carstvo beratom priznalo Mihaila Obrenovića za kneza Srbije.
1885. - Rođen danski stručnjak za atomsku fiziku Nils Henrik David Bor, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1922, koji je postavio teoriju strukture atoma, objasnio svjetlosne spektre atoma vodonika i u Drugom svjetskom ratu učestvovao u SAD u istraživanjima koja su prethodila izradi atomske bombe. Njegovim imenom nazvani su mnogi pojmovi u atomskoj fizici - "Borove orbite", "Borova teorija", "Borovi uslovi frekvencije", "Borov princip komplementarnosti", "Borov magneton".
1914. - Rođen srpski pisac Mihailo Lalić, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. U Drugom svjetskom ratu je interniran u Grčku, ali je prebjegao grčkim partizanima i bio politički komesar Jugoslovenskog bataljona. Djela: romani "Svadba", "Zlo proljeće", "Lelejska gora", "Hajka", "Raskid", "Pramen tame", "Zatočenici", "Ratna sreća", "Dokle gora zazeleni", "Gledajući dolje na drumove", pripovijetke "Na mjesečini", "Izvidnica", "Prvi snijeg", "Gosti", "Posljednje brdo".
1919. - Osnovana holandska avionska kompanija KLM, najstariji postojeći vazdušni prevoznik u svijetu.
1931. - Rođen južnoafrički nadbiskup Dezmond Tutu, borac protiv aparthejda, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1984. On je prvi crnac koji je postao duhovni vođa anglikanaca u Južnoj Africi.
1935. - Društvo naroda označilo fašističku Italiju kao agresora u Abisiniji (Etiopija).
1940. - Nacistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu okupirala Rumuniju i dokopala se strateški važnih naftnih polja.
1949. - Proglašena Njemačka Demokratska Republika s predsjednikom Vilhelmom Pikom i premijerom Otom Grotevolom, čime je Njemačka podijeljena na dvije države. Tome je prethodilo proglašenje Savezne Republike Njemačke 21. septembra 1949.
1953. - Umrla srpska spisateljica i klasični filolog Anica Savić-Rebac, profesor Univerziteta u Beogradu. Djela: "Problemi antičke estetike", "Antička demokratija i socijalni problemi", "Problemi predplatonske erotologije", prevod i komentar spjeva Tita Lukrecija Kara "O prirodi stvari", mnoštvo prevoda na engleski (naročito Petra Drugog Petrovića Njegoša), njemački, francuski i italijanski jezik.
1959. - Sovjetski vasionski brod "Luna 3" prvi fotografisao tamnu stranu Mjeseca.
1959. - Umro američki operski pjevač i filmski glumac italijanskog porijekla Mario Lanca, koji je ostvario niz nezaboravnih operskih uloga. Snimao je i filmove, uključujući film "Veliki Karuzo".
1981. - Potpredsjednik Egipta Hosni Mubarak postao vršilac dužnosti šefa države dan pošto su islamski teroristi ubili egipatskog predsjednika Anvara el Sadata.
1985. - Palestinski teroristi u Mediteranu oteli italijanski putnički brod "Akile Lauro" sa oko 440 ljudi i zaprijetili da će ga eksplozijom uništiti ukoliko Izrael ne oslobodi iz zatvora 50 Palestinaca.
1989. - Kongres Mađarske socijalističke radničke partije ukinuo partiju koja je vladala 33 godine i umjesto nje formirao Socijalističku partiju Mađarske.
1992. - Savjet bezbjednosti UN osnovao Komisiju za ispitivanje ratnih zločina u prethodnoj Jugoslaviji.
1996. - Švajcarac Rolf Cinkernagel i Ausralijanac Peter Doerti dobitnici su Nobelove nagrade za medicinu. Ovo visoko priznanje dr Cinkernagel i dr Doerti su dobili za otkriće načina na koji imuloški sistem prepoznaje virus zaražene ćelije.
2000. - Predsjednik SR Jugoslavije Vojislav Koštunica na zajedničkoj sjednici oba vijeća Savezne skupštine položio je zakletvu kao novi šef jugoslovenske države.
2004. - Nobelova nagrada za književnost 2004. godine dodijeljena Austrijanki Elfridi Jelinek.
2006. - Manastir Žiča obilježio osam vijekova postojanja.
