Na današnji dan, 8. septembar

08.09.2024. 09:05
0
IZVOR: srna.rs

Danas je nedjelja, 8. septembar, 252. dan 2024. godine. Do kraja godine ima 114 dana.

1157. - Rođen engleski kralj Ričard Prvi Plantagenet - Lavlje srce, heroj srednjovjekovnih legendi, jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu. Vladao od 1189. do smrti 1199.

1331. - Srpskog velmožu Dušana Stefana Nemanjića, sina kralja Stefana Dečanskog, arhiepiskop Danilo Drugi krunisao na državnom saboru u gradu Svrčin /u južnom dijelu Kosova/ u 23. godini života za kralja Srbije. Nijedan srpski kralj prije njega nije tako mlad došao na prijesto. Za prvog srpskog cara krunisan je 1346. u srpskoj prijestonici Skoplju.

1380. - Veliki moskovski knez Dimitrije Ivanovič Donski u bici kod Kulikova potukao tatarsku vojsku, što je bila prva pobjeda Rusa nad Tatarima koji su u 13. vijeku zagospodarili Rusijom.

1474. - Rođen italijanski pisac Lodoviko Ariosto, čiji je viteški ep "Bijesni Orlando", s motivom ljubavnog ludila junaka Orlanda iz doba Karla Velikog, najblistaviji poetski izraz duha, moralnih i umjetničkih tendencija italijanske renesanse. Ostala djela: komedije "Negromant", "Kasarija", lirske pjesme, satire.

1645. - Umro španski pisac Fransisko Gomes de Kevedo i Viljegas, satiričar koji je zbog zajedljivog jezika i otrovnog pera čas bio povlašćen na dvoru, čas proganjan i zatvaran. Djela: "Život lupeža", "San lobanja", "Plutonov svinjac", "Dom poludjelih od ljubavi", "Knjiga o svim stvarima i još o mnogim drugim", zbirke poezije "Španski Parnas", "Tri posljednje kastiljanske muze".

1664. - Englezi su, predvođeni pukovnikom Ričardom Nikolsom, bez ispaljenog metka zauzeli holandsko naselje Novi Amsterdam, nazvano potom Njujork u čast Džejmsa, vojvode od Jorka, budućeg engleskog kralja Džejmsa Drugog.

1731. - Bački episkop Visarion Pavlović u Novom Sadu otvorio latinsko-slovensku školu, koja je imala odlike niže realne gimnazije. Škola je formirala prve naraštaje srpske građanske inteligencije u Vojvodini.

1760. - Britanske trupe pod komandom Džefrija Amhersta porazile Francuze kod Montreala, u ključnoj bici sedmogodišnjeg rata za Kanadu, poslije koje je ta sjevernoamerička zemlja postala britanski dominion.

1799. - Rođen srpski pisac, prevodilac i političar Jovan Hadžić, poznat i kao Miloš Svetić, autor "Građanskog zakonika kneževine Srbije", prvi predsjednik Matice srpske. Bio je protivnik Vuka Stefanovića Karadžića i, za razliku od njega, branio je etimološki pravopisni princip i negirao fonetski. Smatrao je da književni jezik valja obogatiti slavjanoserbskim riječima. Uređivao je "Serbski letopis" i "Golubicu", pokrenuo časopis "Ogledalo serbsko" i pisao poeziju u stilu pseudoklasicizma. Prevodio je Homera, Kvinta Horacija Flaka, Publija Vergilija Marona, Marka Valerija Martijala, Johana Volfganga Getea, Gotholda Efraima Lesinga, Fridriha Šilera, Johana Gotfrida Herdera.

1830. - Rođen francuski pisac i filolog Frederik Mistral, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1904. godine. Najviše je pisao lirske pjesme, epove i drame. Posebno je zaslužan što je očuvan od zaborava provansalski jezik i obnovljeno pjesništvo na provansalskom, a poslije dvije decenije rada sastavio je francusko-provansalski rječnik. Djela: epopeje "Mirejo", "Kalendo".

1831. - Ruske trupe pod komandom generala Ivana Fjodoroviča Paskeviča Erivanskog zauzele Varšavu poslije bitke u kojoj su potukle poljske ustanike kojima je komandovao general Henrik Dembinjski. U trodnevnoj bici je poginulo više od 9.000 Poljaka.

1841. - Rođen češki kompozitor Antonjin Dvoržak, jedan od tvoraca češke nacionalne škole. Koristio se i folklorom drugih slovenskih i sjevernoameričkih naroda. Njegova djela puna su melodike i orkestarskih boja i prožeta su slovenskom osjećajnošću. Bio je sljedbenik romantičarskog novoklasicizma Johanesa Bramsa. Djela: opere "Rusalka", "Jakobin", "Đavo i Kaća", devet simfonija, uključujući čuvenu "Simfoniju iz Novog svijeta", orkestarska kompozicija "Slovenske igre", "Koncert za violončelo i orkestar br. 2 u h-molu", "Koncert za violinu i orkestar u a-molu", koncerti za klavir i orkestar, kamerna muzika.

1856. - U Parizu ugovorom o miru završen Krimski rat, u kojem je protiv Rusije od 1853. ratovalo Otomansko carstvo, a od 1854. i Velika Britanija, Francuska i Sardinska kraljevina /Pijemont/. Rusija je izgubila dio Besarabije i protektorat nad dunavskim kneževinama i pravo držanja flote u Crnom moru.

1900. - Uragan u teksaškom gradu Galveston usmrtio najmanje 8.000 ljudi.

1925. - Rođen engleski filmski glumac Piter Selers, komičar poznat po majstorskom prerušavanja u različite likove. Filmovi: "Lolita", "Dr Strendžlav", "Pucanj u tami", "Šta je novo, mačkice", "Zatvorenik Zende", "Dobro došli, gospodine Čens", serija filmova o Pinku Panteru.

1926. - Društvo naroda jednoglasno primilo Njemačku u članstvo.

1941. - Trupe nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu potpuno okružile Lenjingrad, odsjekavši ga od ostatka SSSR, čime je otpočela opsada koja je okončana tek u januaru 1944. pobjedom Crvene armije. Tokom opsade umrlo je, mahom od gladi, oko 620.000 stanovnika grada.

1943. - Objavljena bezuslovna kapitulacija fašističke Italije u Drugom svjetskom ratu, čime su saveznici dobili odskočnu dasku za operacije u srednjoj Evropi.

1944. - Prva njemačka raketa "Fau 2", ispaljena iz Haga, u Drugom svjetskom ratu pala je na London.

1944. - Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu prešle granicu fašističke Bugarske.

1949. - Umro njemački kompozitor i dirigent Rihard Štraus, direktor Bečke opere. Počeo je da stvara u maniru kasnog romantizma i dospio do ekspresionizma, ali je uvijek ispoljavao visoko majstorstvo orkestracije. Simfonijsku poemu ispunio je novim sadržajem i jedan je od najboljih operskih kompozitora 20. vijeka koji su stvarali na tragu muzičke drame Riharda Vagnera. Komponovao je i operete, balete, solo pjesme, kamernu muziku. Djela: simfonijske poeme "Don Žuan", "Til Ojlenšpigel", "Simfonija Alpa", "Sinfonija domestika", "Život junaka", opere "Saloma", "Elektra", "Kavalir s ružom", "Egipatska Helena", "Arabela", "Danajina ljubav".

1951. - Japan u San Francisku potpisao mirovni ugovor sa 49 zemalja.

1954. - U Manili su SAD, Filipini, Australija, Novi Zeland, Tajland, Pakistan, Velika Britanija i Francuska, na inicijativu Vašingtona, osnovali SEATO pakt, zamišljen kao karika u američkoj globalnoj strategiji okruživanja SSSR. Njegovo stvaranje je objašnjeno kao "zaštita Azije od komunističke opasnosti".

1967. - Stupanjem na snagu novog ustava afrička država Uganda postala republika.

1981. - Prikazana prva epizoda britanske serije "Mućke", reditelja Džona Salivena, koju je Bi-Bi-Si proglasio najboljom serijom svih vremena.

1991. - Lenjingradu vraćeno prvobitno ime Sankt Peterburg.

1991. - Jugoslovenska republika Makedonija odlučila da se otcijepi od SFR Jugoslavije.

1992. - Regularne jedinice hrvatske vojske spalile na području trebinjske opštine 600 kuća i 26 srpskih sela, porušile pravoslavne crkve i oskrnavile mnoga groblja.

1994. - Svih 132 putnika i člana posade američkog aviona "boing 737", koji je letio iz Čikaga, poginulo je prilikom pada letjelice blizu aerodroma u Pitsburgu.

1995. - Ministri inostranih poslova Jugoslavije, Hrvatske i muslimanske vlade u Sarajevu postigli u Ženevi usmeni dogovor o podjeli bivše Bosne i Hercegovine na dva entiteta - Republiku Srpsku i Muslimansko-Hrvatsku Federaciju i o osnovnim ustavnim principima.

1995. - U vazdušnim napadima na srpsko selo Zimlja kod Mostara, u kojima je učestvovalo 20 aviona NATO-saveza, poginulo 11, a ranjeno 17 civila.

1997. - Najmanje 150 ljudi poginulo u blizini zapadne obale Haitija kad je potonuo pretrpani feribot "La Fierte Gonavienne" /Ponos Gonave/ koji je plovio ka ostrvu Gonava.

1998. - U ataru dečanskog sela Glođani pripadnici MUP-a Srbije otkrili 12 leševa u kanalu i oko kanala za navodnjavanje, koji povezuju Bistricu i Radonjićko jezero.

1999. - Kabinet izraelskog premijera Ehuda Baraka odobrio je prvu predaju dijela Zapadne obale palestinskoj samoupravi, prema sporazumu koji je Barak potpisao sa palestinskim liderom Jaserom Arafatom.

1999. - U Atini u zemljotresu poginulo više od 40 ljudi.

2000. - Najmanje 60 ljudi poginulo, a oko 390 povrijeđeno u velikoj eksploziji u predgrađu Urumčija, glavnog grada zapadne kineske provincije Sinđiang, kada je na glavnom putu iznenadno eksplodiralo vozilo u kojem je bio eksploziv.

2001. - Delegati svjetske konferencije protiv rasizma u završnom izvještaju priznali pravo Palestinaca na nezavisnu državu, a ropstvo opisali kao zločin protiv čovječnosti.

2002. - Na svjetskom prvenstvu u košarci u Indijanopolisu /SAD/ Jugoslavija drugi put postala prvak svijeta.

2003. - Umrla nemačka rediteljka i fotograg Leni Rifenštal /101/ čija je karijera dostigla vrhunac u vrijeme nacističke vladavine, zahvaljujući propagandnim nacističkim filmovima koje je režirala. Najpoznatije njeno ostvarenje je "Trijumf volje" sa poznatim scenama hiljada nacista koji slave Hitlera.

2008. - U klizištu, koje je nakon jake kiše izazvalo pad rezervoara sa otpadom i zatrpalo kuće na sjeveru Kine, poginula su 254 lica.

2012. - Umro Vilijam Bil Mogridž, britanski dizajner, izumitelj laptopa, direktor Nacionalnog muzeja dizajna u Njujorku.

2017. - Umro Pjer Berže, francuski modni dizajner, osnivač kompanije "Iv Sen Loran", filantrop, predsjednik Francuskog udruženja dizajnera i osnivač Francuskog modnog instituta, oficir Legije časti.

Komentari 0
Povezane vijesti
Na današnji dan, 7. oktobar Na današnji dan, 7. oktobar
Na današnji dan, 6. oktobar Na današnji dan, 6. oktobar
Na današnji dan, 5. oktobar Na današnji dan, 5. oktobar
Najčitanije
  • Manja zapošljava: Oglas za posao u Istočnom Sarajevu
    14h 59m
    0
  • Ko su izborni pobjednici u Srpskoj?
    17h 47m
    0
  • Svijet nije vidio "luđeg" diktatora
    18h 11m
    5
  • Za njih nisu glasali ni rodbina ni komšije
    8h 9m
    2
  • U kući pronađeno beživotno tijelo žene
    15h 56m
    0