Danas je utorak, 9. april, 100. dan 2024. Do kraja godine ima 267 dana.

1241. - Mongolski konjanici pod komandom Batu Kana - unuka Džingis Kana potukli njemačke tevtonske vitezove u bici kod Legnice u Šleziji.

1483. - Umro engleski kralj Edvard Četvrti, vođa dinastije Jork u građanskom "ratu dviju ruža" protiv pristalica dinastije Lankaster. Prijesto je osigurao pobjedama svojih snaga 1461. u ključnim bitkama kod Mortimer Krosa i Toutona. Krunu mu je 1470. preoteo prethodnik na prijestolu Henri Šesti, ali je pobjedom nad vojskom Lankastera u bici kod Tuksberija 1471. ponovo postao kralj.

1553. - Umro francuski pisac Fransoa Rable, najznačajnija ličnost francuske renesanse, humanista čiji je osnovni stav pantagruelizam - ljubav prema punom životu, duhovnom i tjelesnom. Pisao je virtuozno, s ogromnim jezičkim bogatstvom. Rano je stupio u kaluđerski red da bi mogao mirno da studira, ali se sukobio sa starješinama zbog učenja grčkog jezika, što je tada sprečavala Sorbona. Napustio je manastir, završio medicinu u Monpeljeu i postao ljekar u Lionu. Knjige su mu zabranjivane, pa je često mijenjao mjesto boravka. Glavna djela: satirično-bufonski romani "Gargantua" (jedna knjiga) i "Pantagruel" (četiri knjige) - objavljivana su u velikim razmacima. U priči o neobičnoj istoriji kraljevske porodice divova, začinjenu šaljivim i slobodnim pričama, "masnim" dosjetkama i kalamburima, izrazio je ideje pravde, dobrote, čovječnosti, kulture, tolerancije.

1588. - Umro italijanski slikar Paolo Veroneze, jedan od najznačajnijih predstavnika venecijanskog slikarstva. Bio je majstor kolorita, dinamičnih kompozicija, svjetla, gesta, prostora, slikar gozbi, skupocjenih tkanina, veličanstvenih enterijera i eksterijera, renesansnog ambijenta u koji je prenosio biblijske i mitološke teme. Obrađivao je teme iz hrišćanstva i antičke mitologije, slavio bogatstvo i moć Venecijanske republike.

1626. - Umro engleski filozof i državnik Frensis Bekon, jedan od osnivača modernog materijalizma u filozofiji. Suprotstavljajući se neplodnosti skolastičkog mišljenja, izgradio je opšti plan za obnovu nauke. Uticao je na francuske enciklopediste 18. vijeka i njemu je posvećena velika "Francuska enciklopedija". Njegova klasifikacija i kritika idola /zabluda/ smatra se prvom kritikom ideologije. Formulisao je dva principa značajna za shvatanje svrhe i zadatka modernih nauka: pravo znanje je znanje uzroka i unapređivanje znanja je jačanje čovjekove moći nad prirodom. Označio je eksperiment kao najviši princip naučnog mišljenja i razradio induktivnu metodu otkrivanja istine. Prema njegovim načelima, u Engleskoj je 1662. osnovano "Učeno društvo", čime je promovisana Bekonova zamisao da se ljudski napredak i blagostanje mogu ostvariti, ne samo reformom društva, već i napretkom nauke. U vrijeme vladavine kralja Džejmsa Prvog Stjuarta bio je lord kancelar od 1618. do 1621. Djela: "Unapređenje nauke", "Novi organon", "Nova Atlantida", "Eseji ili saveti etički i politički".

1683. - Francuski istraživač Rober Kavelije Sjer de La Sal prostranu teritoriju u Americi proglasio posjedom Francuske, nazvavši je Luizijana u čast kralja Luja Četrnaestog.

1821. - Rođen francuski pisac Šarl Pjer Bodler, jedan od najvećih lirskih pjesnika 19. vijeka. Prevazišao je estetičke forme svog vremena, unio u poeziju orijentalne boje i egzotiku, zadržao elemente romantizma, klasičnog paganizma i nagovijestio simbolizam. Njegova poezija je izraz bijede, očajanja i korupcije civilizacije, govori o čovjeku neprekidno raspinjanom između dobra i zla. Uz kapitalnu zbirku pjesama "Cvijeće zla", koju mnogi kritičari smatraju najvećim lirskim događajem 19. vijeka, objavio je prozno djelo "Vještački raj".

1865. - Južnjački general Robert Li predao komandantu sjevernjačkih snaga generalu Julisizu Grantu i potpisao kapitulaciju otcijepljenih država Konfederacije, čime je završen četvorogodišnji američki građanski rat. U ratu industrijskog sjevera i agrarnog i robovlasničkog juga poginulo je više od 600.000 vojnika. Ratom je riješeno agrarno pitanje raspodjelom zemlje u zapadnom SAD, a crnci su oslobođeni ropstva.

1872. - Rođen francuski državnik Leon Blum, vođa Socijalističke stranke od osnivanja 1920, predsjednik vlade Narodnog fronta 1936. i 1937. i u martu i aprilu 1938, prvi socijalistički premijer Francuske od 1870. Jedan je od tvoraca "politike nemiješanja" u građanski rat u Španiji. U Drugom svjetskom ratu njemački nacisti su ga internirali u koncentracioni logor Dahau. Treći put je predvodio francusku vladu 1946. i 1947.

1928. - U Turskoj tokom reformi Mustafe Kemala Ataturka islam prestao da bude državna religija.

1933. - Rođen francuski filmski glumac Žan Pol Belmondo, nosilac glavnih uloga u gotovo svim važnijim filmovima francuskog "novog talasa" šezdesetih godina 20. vijeka. Kasnije je nastupao u velikom broju avanturističkih filmova, postavši ljubimac najšire publike. Filmovi: "Budi lijepa i ćuti", "Do posljednjeg daha", "Ljubav", "Žena je žena", "Leon Moren, sveštenik", "Moderato kantabile", "Pare na sunce", "Čovjek iz Rija", "Ludi Pjero", "Gori li Pariz?", "Lopov", "Sirena sa Misisipija", "Borsalino", "Staviski", "Strah nad gradom", "Životinja", "Srećan Uskrs".

1940. - U Beogradu održan Prvi kongres studenata Jugoslavije, na kojem je 127 delegata Beogradskog, Zagrebačkog i Ljubljanskog univerziteta deklaracijom odlučno osudilo imperijalistički rat i izrazilo spremnost studenata i omladine da, zajedno s narodom, nastavi borbu protiv uvlačenja zemlje u rat.

1940. - Njemačka u Drugom svjetskom ratu bez objave neprijateljstava napala Norvešku i Dansku. Rano ujutro njemački ambasadori su predali ultimatum vladama u Oslu i Kopenhagenu da se, trenutno i bez otpora, stave "pod zaštitu Rajha". Danska je pristala, a Norveška odlučno odbila predaju. Uprkos britanskoj i francuskoj pomoći, njemačke trupe su skršile otpor, zahvaljujući i izdaji norveškog naciste majora Vidkuna Kvislinga.

1959. - Umro američki arhitekta Frenk Lojd Rajt, jedan od tvoraca moderne funkcionalne arhitekture. Prvi u SAD upotrijebio armirani beton i industrijski građevinski materijal i snažno je uticao na savremenu arhitekturu. Konstruisao je niz građevina, uključujući Gugenhajmov muzej u Njujorku i hotel "Imperijal" u Tokiju.

1977. - Poslije 38-godišnje zabrane pod diktaturom Fransiska Franka legalizovana Komunistička partija Španije.

1988. - Li Peng imenovan za premijera Kine.

1991. - Parlament Gruzije jednoglasno usvojio Deklaraciju o nezavisnosti od SSSR, poslije referenduma na kojem se 97 odsto građana izjasnilo za nezavisnu Gruziju.

1993. - Generalna skupština UN u članstvo svjetske organizacije primila Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju.

1995. - Predsjednik Alberto Fudžimori dobio drugi petogodišnji mandat, na prvim mirnim predsjedničkim izborima u Peruu od 1980.

1998. - U paničnom stampedu islamskih hodočasnika u Saudijskoj Arabiji poginulo 119 islamskih vjernika iz više zemalja.

1999. - Počela jedna od najtežih bitaka za odbranu Srbije u novijoj istoriji - bitka na Košarama u kojoj je 108 vojnika poginulo braneći državnu granicu od albanskih snaga tokom NATO agresije 1999. godine.

1999. - Avioni NATO pakta prilikom napada sa šest raketa na Fabriku automobila "Zastava" u Kragujevcu ranili najmanje 126 radnika.

1999. - Pobunjeni vojnici na aerodromu u Nijameju ubili predsjednika Nigera Ibrahima Barea Mainasaru.

2000. - Predsjednik Asocijacije nezavisnih elekrtonskih medija /ANEM/ Veran Matić izabran za "jednog od 50 heroja svjetske borbe za slobodu štampe" - saopštio Međunarodni institut za štampu koji dodjeljuje ovo priznanje.

2004. - Slovenija i Hrvatska saglasile se da zatraže međunarodnu arbitražu zbog nesuglasica o granici.

2020. - U Republiku Srpsku dopremljen prvi kontingent medicinske opreme i pomoći Rusije za borbu protiv epidemije izazvane virusom korona.