Mjesečna potrošnja za cigarete, alkohol i kafu kreće se oko 125 miliona KM i uprkos prilično skučenim budžetima mnogih građana, nije u padu, dok je izdatak za prehranu za samo 4 godine prilično smanjen.
U prosjeku, na 4 marke koje potrošimo za hranu i bezalkoholna pića, jednu damo na kafu, cigarete, pivo, vino, razna žestoka pića. A ako se u obzir uzmu statistika iz prošle godine, tročlano domaćinstvo u BiH je mjesečno, u prosjeku, na kafu trošilo 8 KM, na alkohol 15 KM, a na cigarete 95 KM.
Kad je riječ o prosječnim mjesečnim izdacima, podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da su oni po domaćinstvu 2011. iznosili 1.569 KM, a u 2015. godini 1.408 KM. Pad životnog standarda posebno se odrazio upravo na trošak prehrane, koji je u pomenutom periodu smanjen za čak 21,7 posto, a najviše je pala potrošnja mesa, mlijeka, voća.
Tako je tročlano domaćinstvo na hranu i bezalkoholna pića 2015. u prosjeku mjesečno trošilo 405 KM, što znači da se dnevna potrošnja kretala oko 13,5 KM.
S obzirom na broj domaćinstava, nije teško izračunati da građani BiH mjesečno na hranu potroše više od 400 miliona KM.
Do sličnih rezultata došao je i portal Srpskainfo u svom nedavnom istraživanju, koje je pokazalo da jednoj četvoročlanoj porodici, koja raspolaže sa dvije prosečne plate u privredi, kad izmiri sve izdatke, mjesečno za hranu ostane oko 500 KM, odnosno, 15 KM dnevno.
Uprkos tome, potrošnja cigareta, alkohola i kafe ne jenjava.
Najnoviji podaci pokazuju da je u BiH lani uvezeno kafe u vrijednosti 103,6 miliona KM, dok smo za 11 mjeseci 2019. na alkoholna pića potrošili 174,3 miliona, a na cigarete za 10 mjeseci prošle godine čak 996,22 miliona KM, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje.
Ekonomisti objašnjavaju da je činjenica da građani sve manje izdvajaju za hranu, a jedan od razloga je, svakako, to što njihova primanja ne mogu da prate porast troškova života.
– Da bi uspjeli da servisiraju sve ostale izdatke, gdje je, između ostalog, trošak i za cigarete i alkohol, mnogi ljudi kupuju sve jeftinije namirnice, i u manjim količinama. Takav smo narod da nam je, izgleda, jednostavnije “uštinuti” na mlijeku i voću, nego na duvanu, kafi ili pivu. S druge strane, riječ je o porocima kojih se, i pored najbolje volje, ponekad teško odreći, zbog čega ne čudi što potrošnja pomenutih roba nije u padu. Činjenica je da ljudi, s obzirom na primanja, ne mogu sebi da priušte sve; samo je pitanje ko će čemu da da prioritet – kaže ekonomista Zoran Pavlović.
Ranija istraživanja su pokazala da u BiH finansijske teškoće u plaćanju stanarine, režija, rata za stambeni ili potrošački kredit ima više od 20 posto građana. Odlazak na godišnji odmor u trajanju od jedne sedmice sebi ne može da priušti više od 70 posto njih, a mesni obrok svaki drugi dan svaki četvrti stanovnik BiH.
Ne žalimo za rakiju
Građani BiH su tokom 2011. godine u prosjeku mjesečno kupovali alkohola u vrijednosti 15,8 miliona KM, a tokom 2015. godine 16,6 miliona KM. Kad je riječ o cigaretama, u 2011. Godini smo na njih potrošili ukupno 1,2 milijarde KM, a na primjer, 2016. više od 1,1 milijardu KM. U 2015. godini u odnosu na 2011. godinu, potrošnja kafe je pala sa 109 miliona na 101 milion KM, ili za nepunih 8 posto.