Najveći procentualni rast plata u posljednjih 12 mjeseci imali su zaposleni u sektoru obrazovanja, kojima je neto plata danas veća za 213 maraka u odnosu na isti period prošle godine, što predstavlja rast od oko 16 odsto, dok su na drugom mjestu zdravstveni radnici kojima su lična primanja u prosjeku veća za 190 maraka ili 12 odsto.

Otkrivaju ovo najnoviji podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske za avgust ove godine, prema kojima je prosječna neto plata isplaćena u ovom mjesecu iznosila 1.555 maraka i za 10,2 odsto je veća u odnosu na onu iz avgusta 2024.

Ako se uporede ovi podaci s onima od prije 12 mjeseci, na trećem mjestu ove liste nalaze se zaposleni u poljoprivredi kojima su lična primanja u prosjeku povećana za 168 maraka, dok su na četvrtom radnici iz ugostiteljstva kojima su platne koverte deblje za 126 maraka.

Sa povećanjem ličnih primanja, većim od 100 maraka, mogu se pohvaliti i informatičari (121 KM) i rudari (118 KM). Za razliku od njih, zaposleni u elektrosektoru to pak ne mogu, jer su njihove prosječne plate veće tek za 10 maraka.

Ono što nikako ne može biti dobro jeste što zaposleni u prerađivačkom sektoru, ali i građevinskom, koji bilježi veliki bum i trebalo bi da bude okosnica privrednog razvoja, nije došlo do značajnijeg rasta prosječnih primanja i ono je iznosilo tek 91 marku - oko osam odsto. 

Ako se pogleda ova rang-lista, bez informatičara, radi se o sektorima u kojima su i do sada bila najniža primanja. Ni nakon ovog povećanja nije napravljen neki veći iskorak odnosno smanjena razlika u odnosu na prosječna primanja u Srpskoj.

Nije promijenjena ni dosadašnja rang-lista najplaćenijih zanimanja i poslova. Na prvom mjestu su i dalje finansije, sektor u kom prosječne plate iznose 2.007 maraka, drugom informatičari (1.901 KM), a trećem i četvrtom zaposleni u sektoru vađenja ruda (1.894) i zdravstva (1.842). Iako su imali najmanji rast plata, na petom mjestu je i dalje elektrosektor, u kom je prosječna neto plata 1.750 maraka.

Radi se inače o sektorima koji popravljaju prosjek, jer prema podacima Zavoda za statistiku – svi ostali zaposleni imaju po par stotina manja primanja od prosječnih koja na nivou Republike Srpske iznose 1.555 maraka. Primjera radi, zaposleni u prerađivačkoj industriji i pored pomenutog povećanja plata danas imaju neto platu  koja je za 235 maraka, odnosno skoro 20 odsto manja od prosječne.

Kada je u pitanju odnos plate i potrošačke korpe ni tu situacija nije sjajna. Sindikalna potrošačka korpa trenutno iznosi 2.749 maraka, od čega se samo na troškove prehrane odnosi 1.268 KM, odnosno 46 odsto. Iz navedenog se može vidjeti da nijedna porodica u kojoj radi samo jedan član ne može sebi priuštiti cjelokupnu "košaricu" pa čak ni oni iz sektora finansija.

Ono što je zabrinjavajuće jeste da i pored rasta prosječnih primanja u sektorima prerađivačkog sektora, građevinarstva, trgovine i ugostiteljstva - zaposleni sa svojim platama teško mogu pokriti i troškove prehrane.

Rast prosječnih primanja opet nije uspio da isprati mnogobrojna poskupljenja i kretanje vrijednosti potrošačke korpe koja je danas skuplja u odnosu na isti period prošle godine za 135 maraka.

Samo su zaposleni u tri sektora imali povećanje prosječnih ličnih primanja za više od 130 maraka. Svi ostali i pored nešto debljih koverata u finansijskom su deficitu, sa tanjim kućnim budžetima nego prije godinu dana.

Meso "bježi" sa trpeze

Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske u proteklih 12 mjeseci najveći rast cijena zabilježen je kod svježeg mesa, junetine i teletine, za oko 15 odsto, ali i povrća za 10. Ono što je interesantno jeste da je cijena jestivog ulja u istom periodu niža za 20 odsto, ali i svinjetine za par procenata.