U Fakovićima kod Bratunca danas je služen parastos za 49 srpskih žrtava iz ovog sela i njegovih zaselaka na obali Drine koje su prije 34 godine pobile muslimanske snage.
Okupljeni su prislužili svijeće za pokoj duša stradalih srpskih civila i vojnika, od kojih je 25 poginulo na današnji dan 1992. godine.
Cvijeće na spomen-obilježje položile su delegacije opštine Bratunac, Boračke i Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz ove opštine, Udruženja logoraša regije Birač kao i Udruženja nestalih Bratunac-Srebrenica.
Predsjednik bratunačke Boračke organizacije Zoran Gvozdenović rekao je da su muslimanske horde iz Srebrenice pobile mještane, većinom civile u Fakovićima i okolnim zaseocima od kojih je većina sahranjena u Bajinoj Bašti u Srbiji jer, zbog borbenih dejstava, nije bilo mogućnosti da se sahrane i seoskom groblju u Fakovićima.
- Ovdje su srebrenički muslimani počinili masovni zločin nad srpskim stanovništvom, ubili i uništili sve što su stigli. To se nikada ne smije zaboraviti. Odavaćemo počast poginulima i prenositi mlađima ko ih je pobio i ne odustajemo od traženja pravde i odgovornosti za ovaj zločin - poručio je Gvozdenović.
On je istakao da je spomenik poginulima u groblju u Fakovićima izgrađen za trajno sjećanje na srpske žrtve iz ovog sela.
- Na spomeniku je 49 imena poginulih i ubijenih boraca i civila iz Fakovića i okoline u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, od kojih je 25 poginulo na današnji dan 1992. godine - istakao je Gvozdenović.
Stanoje Prokić bio je učesnik borbe tog kobnog dana. On kaže da su napadnuta srpska sela pored Drine od Žlijepca do Tegara i da je jedni spas civlima bio bijeg preko Drine, do koje mnogi nisu stigli, jer su ih pobili u kućama ili u odstupanju prema Drini.
U Fakovićima je tokom posljednjeg rata opljačkano i popaljeno oko 200 srpskih kuća, od kojih trećina još nije obnovljena.
Petog oktobra 1992. godine muslimanske snage iz Srebrenice i obližnjih sela, nakon jutarnjeg napada na selo Magašiće sjeverozapadno od Bratunca, težište akcije usmjerile su na drugi kraj bratunačke opštine, prema srpskom selu Fakovići, gdje su izvršile upad ubijajući sve što su stigle.
Za razliku od ostalih sela u koja su upadali u ranu zoru, neprijatelji su promijenili taktiku u Fakovićima i napad izveli u podne, kada se dogodio masakr i spaljeni zarobljeni i ubijeni mještani.
Time je nastavljeno etničko čišćenje srpskog stanovništva sa prostora srednjeg Podrinja započeto u aprilu te godine i nastavljeno narednih mjeseci progonom, ubistvima i pljačkom svega što je srpsko u bratunačkoj i srebreničkoj opštini.
Nakon Magašića, Zagona, Loznice, Gnione, Osretka, Vijogora, Ratkovića, Brežana, Zalazja, Sasa, Krnjića, Podravanja i mnogih srpskih zaselaka u bratunačkoj i srebreničkoj opštini, muslimanske snage su se spustile do Fakovića kako bi izašle na Drinu, potpuno uništile srpski narod i imovinu odsijecajući Bratunac i Skelane od ostalih dijelova Republike Srpske.
Ubijeno je 25 mještana od kojih je većina zapaljena i masakrirana. Najstarija žrtva bio je osamdesetdvogodišnji Danilo Đurić čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni.
Stanovništvo je spas našlo povlačeći se prema Drini i susjednoj Srbiji.
Kao i prilikom prethodnih upada i pokolja u srpskim selima, pripadnici muslimanskih oružanih snaga nakon ubijanja mještana, opljačkali su pokretnu i popalili nepokretnu srpsku imovinu u Fakovićima.