Stručnjaci otkrivaju navike zbog se možda osjećate umorno, a ujedno predlažu i koje promjene biste mogli da uvedete u svakodnevnu rutinu kako biste povratili snagu i energiju.

1. Izostavljanje treninga

Ukoliko preskočite odlazak na trening da biste sačuvali energiju zapravo pravite sebi “medvjeđu uslugu”. Redovno vježbanje povećava snagu i izdržljivost, pomaže da kardiovaskularni sistem radi efikasnije i isporučuje hranljive materije i kiseonik u tkiva.

Sljedeći put kad budete bili u iskušenju da po povratku sa posla legnete na kauč idite u brzu šetnju – nećete zažaliti.

2. Ne pijete dovoljno vode

– Čak i blaga dehidriranost, samo dva odsto normalnog gubitka tečnosti, utiče na nivo energije – kaže dijetetičar Ejmi Gudson.

Dehidracija uzrokuje smanjenje zapremine krvi, što čini da krv bude gušća, a to predstavlja opterećenje za srce.

3. Imate manjak gvožđa

Nedostatak gvožđa može učiniti da se osjećate usporeno, razdražljivo, slabo i da imate poteškoća sa koncentracijom.

– Manjak gvožđa vas čini umornim, jer manje kiseonika putuje do mišića – kaže Gudson.

Povećajte unos gvožđa da biste smanjili rizik od anemije: jedite posnu govedinu, pasulj, tofu, jaja, tamnozeleno lisnato povrće, orašaste plodove i puter od kikirikija i kombinujte ih sa izvorima vitamina C.

Ipak, imajte na umu da nedostatak gvožđa može da bude posljedica osnovnog zdravstvenog problema, pa ukoliko imate navedene simptome obavezno razgovarajte sa svojim doktorom.

4. Perfekcionizam

– Težnja da budete savršeni čini da provodite mnogo više vremena na poslu – kaže Irena Levin, profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Njujorku.

– Postavljate ciljeve koje je nemoguće dostići, zbog čega se stalno osjećate nezadovoljno.

Ona preporučuje da postavite vremensko ograničenje za projekte koje radite i da se striktno držite rokova. Vremenom ćete shvatiti da vrijeme koje ste trošili da biste savršeno završili neki projekat zapravo nije uticalo na kvalitet vašeg rada.

5. Anksioznost

Ukoliko vas šef neočekivano pozove na sastanak, a vi mislite da ćete dobiti otkaz, iako nema realnog razloga za to, moguće je da ste anksiozni. Narodnim jezikom rečeno, ako zalud brinete i od “komarca pravite magarca”, terate organizam da sve vrijeme bude u stanju pripravnosti kako bi se odbranio od nepostojećeg neprijatelja.

To djeluje izuzetno iscrpljujuće i na mozak, pa i ne čudi što stalno osjećate umor.

– Anksioznost može da vas parališe i da vas mentalno iscrpi – kaže Levin.

– Kad uhvatite sebe da razmišljate o najgorem mogućem scenariju, duboko udahnite i zapitajte se koliko je realno vjerovatno da će se on zaista i obstiniti. Izlazak napolje, meditacija, vježbanje ili razgovor sa prijateljem mogu vam pomoći da se osjećate bolje.

6. Preskačete doručak

– Doručak je kao paljenje vatre u tijelu za pokretanje metabolizma – kaže dijetetičar Ejmi Gudson.

– Ukoliko preskočite doručak, osjećaćete se usporeno.

Ona predlaže nemasne proteine, zdrave masti i integralne žitarice. Primjera radi, kombinujte ovsene pahuljice sa proteinskim prahom i puterom od kikirikija. Još jedna zdrava opcija podrazumijeva smuti napravljen od voća, proteina u prahu, nemasnog mlijeka i bademovog putera. Najzad, nećete pogriješiti ni ako za doručak pojedete dva parčeta hljeba od integralnog brašna, jaja i grčki jogurt.

7. Živite na brzoj hrani

Namirnice pune šećera i prostih ugljenih hidrata imaju visok glikemijski indeks, a stalni skokovi šećera u krvi praćeni naglim padom šećera uzrokuju umor.

– Održavajte nivo šećera u krvi stabilnim tako što ćete u svakom obroku imati takozvane mršave proteine zajedno sa žitaricama od cijelog zrna – preporučuje Gudson.

Dobru kombinaciju čine pečena piletina i integralni pirinač, losos i slatki krompir ili salata sa piletinom i voćem.

8. Ne umijete da kažete “ne”

Ugađanje ljudima često dovodi do osjećaja ličnog nezadovoljstva. Da stvar bude još gora, ako se dugo vremena trudite da svima izađete u susret, možete da osjetite bijes i/ili ljutnju.

– Uvježbajte da kažete “ne” naglas – savetuje Suzan Albers, klinički psiholog sa klinike u Klivlendu.

9. Neuredan radni prostor

Prema studiji Univerziteta Prinston, pretrpan radni sto psihički iscrpljuje, ograničava sposobnost fokusiranja i ograničava sposobnost mozga da obrađuje informacije.

Na kraju svakog dana pobrinite se da vaš radni sto i predmeti na njemu budu dovedeni u red, savjetuju stručnjaci. To će vam pomoći da pozitivno započnete dan sljedećeg jutra.

10. Radite i van radnog vremena

Provjera elektronske pošte kad bi trebalo da se opustite dovodi vas u opasnost od sindroma sagorijevanja, upozoravaju stručnjaci.

Takođe, kad tokom radnog vremena pravite pauze, bićete kreativniji, produktivniji i efikasniji.

11. Pijete prije spavanja

Jedna ili dve čaše vina pre spavanja u početku mogu da vas opuste, ali dugoročno gledano mogu da budu krivci za loš san i iscrpljenost.

– Alkohol u početku proizvodi opuštajući efekat, ali na kraju sabotira dobar san – kaže dr Alen Toufajg.

– Ukoliko pijete i uvijek se budite tri do pet sati poslije odlaska na spavanje, to je odličan pokazatelj da je alkohol problem – tvrdi Majkl Perlis, direktor programa bihejvioralne medicine za spavanje na Univerzitetu u Pensilvaniji.

Preporuka je da tri do četiri sata prije odlaska na počinak ne konzumirate alkohol.

12. Provjeravate elektronsku poštu prije spavanja

Plavo svijetlo tableta, mobilnog telefona ili laptopa može da naruši prirodni cirkadijalni ritam vašeg organizma potiskivanjem melatonina, hormona koji pomaže u regulisanju ciklusa spavanja i buđenja.

Osjetljivost na svjetlost koju emituju gedžeti varira od osobe do osobe, ali je generalno dobra ideja izbjegavati svu tehnologiju sat do dva prije spavanja.

13. Kofein je vaš glavni saveznik

Ukoliko spadate u osobe koje ne mogu da zamisle jutro bez kafe i navikli ste da konzumirate veće količine da biste “pregurali” dan, možda upravo u tome leži razlog vašeg hroničnog umora. Naime, stručnjaci upozoravaju da nepravilna upotreba kofeina može da poremeti ciklus spavanja i buđenja.

Mnogi su već iskusili da im je teško da zaspu ako popiju šoljicu kafe sat ili dva prije odlaska na spavanje, ali stručnjaci sugerišu da kafu ne bi trebalo piti barem šest sati prije odlaska u krevet, piše Telegraf.

14. Vikendom ostajete do kasno

Kad dođe vikend, imate naviku da ostanete budni do sitnih sati? To remeti vaš uobičajeni ritam spavanja, pa nije ni čudo što se ponedjeljkom budite umorni i sumnjate da ćete imati energije da obavite sve ono što vas čeka prvog radnog dana.

Umjesto toga, pokušajte da vikendom tokom popodneva odrijemate dvadesetak minuta ako namjeravate duže da ostanete budni.