Na zvonik Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru danas će biti postavljen pozlaćeni krst od tri i po metra visine čime će se ova bogomolja, nakon skoro tri decenije, ponovo izdići nad Mostarom u punom sjaju i ljepoti.

Posljednji od sedam pozlaćenih krstova biće postavljen u 13 časova i time će biti završeni grubi građevinski radovi na ovom hramu čija obnova je počela u oktobru 2010. godine.

Saborna crkva u Mostaru sagrađena je daleke 1873. godine i do izgradnje Hrama Svetog Save u Beogradu, bila jedna od najvećih pravoslavnih bogomolja na Balkanu. Bila je jedan od simbola Mostara, kao i simbol viševjekovnog postojanja Srba na ovom prostoru. Saborni hram u Mostaru je i nacionalni spomenik te mu je zbog toga u potpunosti vraćen predratni vanjski izgled.

Nakon završetka grubih građevinskih radova ostaje još ogromni posao da crkva bude onakva kakva je i bila. Potrebno je još završiti uređenja enterijera i partera, ali oni će, nažalost, morati sačekati zbog nedostatka sredstava.

Mostarski paroh Radivoje Krulj kaže da sada, nažalost, slijedi obustava radova, dok se ne obezbijede sredstva.

- Predsjednik Republike Srbije u aprilu 2019. godine obećao je da će Republika Srbija uplatiti 1,5 miliona evra za završetak crkve, a do sada je uplaćeno 500.000 evra, tako da se nadamo pomoći iz Beograda kako bismo nastavili sa obnovom - kaže Krulj.

On napominje da je krajem prošlog decembra u Beogradu razgovarao s premijerom Srbije Anom Brnabić koja je poručila da je Vlada Srbije obnovu crkve u Mostaru ”prepoznala kao jedan od najznačajnijih projekata” i da će ”nastaviti da podržava njeno vaskrsavanje, koje ima veliki značaj za srpski narod, ne samo u Mostaru, nego u čitavoj BiH”.

Foto: topportal.info

Krulj kaže da je uloženo mnogo rada, truda, ljubavi i energije da se Saborni hram sazida. Prisjeća se da je obnova crkve počela od temelja i da se zidala kamen po kamen.

Građevinski radovi koštali su više od osam miliona maraka, a priloge su davali mnogi vjernici, ne samo Srbi, već i Bošnjaci i Hrvati. Najviše sredstava izdvojile su Vlade Republike Srbije i Republike Srpske.

- Za nas ova crkva znači život. Ne samo identitetsko pitanje našeg opstanka i života, za pravoslavce je ovo mjesto sabranja, mjesto molitve, ona je i katedralni hram Eparhije zahumsko-hercegovačke, kao i nacionalni spomenik - navodi Krulj.

Da je ovaj hram i simbol pomirenja u Mostaru najbolje svjedoči činjenica da su nedavno na zvonik postavljena tri sata, sa staroslovenskim, rimskim i arapskim brojevima, koje su donirala tri Mostarca – pravoslavac, katolik i musliman.

Foto: topportal.info

To potvrđuje da se Mostarci svih vjera i nacija raduju da se Saborna crkva vrati na mostarsku razglednicu. Ipak, najviše se raduju mostarski Srbi, jer je Saborna crkva Svete Trojice, simbol i srce srpskog identiteta Mostara.

Saborna crkva zapaljena je 15. juna 1992. godine. Dan prije počeo je egzodus Srba iz Mostara kada je ovaj grad napustilo oko 30.000 Srba, dok je njih 431 stradalo u tim junskim danima.

Saborna crkva prvo je zapaljena, a nakon toga je mjesec dana minirana i rušena, dok nije pao i posljednji kamen.

Za rušenje Saborne crkve niko nije odgovarao. Poznata su imena trojice Bošnjaka koji su kao pripadnici Hrvatskih oružanih snaga (HOS) zapalili crkvu.

Srbi koji su ostali u Mostaru svjedoče da je to bio jedan od najtežih dana u njihovim životima i da je bio jasan znak da Srbima u Mostaru više nema mjesta.

Danas je opet najdominantniji objekat u gradu na Neretvi i ponos mostarskih Srba koji kažu da ovaj hram svjedoči da su ovdje svoji na svome.  Oni očekuju da će biti podrške da se crkva u potpunosti obnovi i stavi u funkciju, jer trenutno je jedino veliki vjerski objekat u BiH koji nije obnovljen.