Paljanka Nataša Lizdek, diplomirani ekonomista Ekonomskog fakulteta u Palama, koja je svoje studije prošle godine završila kao student generacije sa prosjekom 9.89, upravo se vratila iz Njemačke gdje je uspješno završila stručnu praksu u „Dojče Telekomu“, a za „Paljanske novosti“ otkriva kakvo je iskustvo tamo stekla i kako je, uopšte, počela saradnja sa ovim telekomom.

Dojče Telekom – istinski dragocijeno iskustvo

Za one koji ne znaju, „Dojče Telekom“ najveća je telekomunikacijska kompanija u Evropi, koja zapošljava više od 215.000 radnika. Nataša je svoju praksu obavljala u sjedištu kompanije u Bonu, u najbogatijoj pokrajini Njemačke, Sjevernoj Rajni – Vestfaliji.

Ideja da se prijavi na konkurs ove međunarodne kompanije došla je od Fonda „Dr Milan Jelić“, čiji je bila stipendista, kao jedan od 10 najboljih studenata društvenih nauka u Republici Srpskoj.

-Dojče Telekom nudi svoje prakse samo najboljima i uvijek je prisutna izrazito jaka konkurencija za te pozicije, budući da se prijavljuju studenti iz cijelog svijeta. Zbog toga mi je prestižni status stipendiste Fonda `Dr Milan Jelić` bio velika prednost. Ipak, to nije bilo dovoljno. Očekivalo se i izvrsno poznavanje engleskog jezika, a  selekcioni proces sastojao se od dva kruga. On je podrazumijevao provjeru pretežno mojih interpersonalnih vještina. Naime, akademski uspjeh svjedoči o posjedovanju tehničkih znanja i vještina i opsežnom poznavanju ekonomije, ali sam po sebi nije dovoljan za uspješno snalaženje u poslovnom svijetu. Na moje veliko zadovoljstvo, nakon uspješno obavljenih intervjua, zaprimila sam poziv za obavljanje prakse, budući da je tim eksperata procijenio da ću se na odgovrajući način uklopiti u njihov radni ambijent- dodaje Nataša.

Sjedište „Dojče telekoma“ u Bonu

Ona je praksu obavljala u Odjeljenju za zaštitu podataka, pravo i usklađenost, pri čemu je radila kao direktna podrška članu Upravnog odbora „Dojče Telekoma“ i drugim višim ekspertima.

-Pripremala sam kvalitetne prezentacije, pisala govore i pravila kompleksne kalkulacije za više saradnike. Vršila sam i istraživanja o temama bitnim za radno područje ovog odjeljenja. Pored toga, bila sam i menadžer jednog internog događaja, gdje sam kreativno i samostalno dizajnirala cjelokupni tok događaja. Takođe sam podržala tim na međunarodnom i međusektorskom projektu restrukturisanja, takozvanom `DRC Blueprint` projektu. Dizajnirala sam i reklamne materijale – brošure i letke za događaje, te vršila izradu različitih tabela koje su i analitički i estetski zadovoljavale potrebe kompanije. Moje dužnosti obuhvatale su i niz drugih svakodnevnih administrativnih i organizacionih zadataka- objašnjava naša sugrađanka.

Kako kaže, iskustvo koje je stekla tokom prakse u „Dojče Telekomu“ istinski je dragocijeno, jer je naučila mnogo toga vrijednog što će joj koristiti i na budućem radnom mjestu.

Vrline koje najveća evropska telekomunikaciona kompanija najviše cijeni su tačnost, marljivost i kreativnost, a kolege sa kojima je Nataša radila bili su izuzetno vrijedni i predani svome poslu, kao što je i ona sama.

Važnost studentske prakse kao nadopune teorijskom znanju

Prema Natašinim riječima, Ekonomski fakultet prepoznao je nedostatak studentske prakse u našem obrazovnom sistemu, te je omogućio velikom broju studenata da obave prakse u različitim institucijama i kompanijama. Naša sagovornica istakla je da bi svaki student trebalo da iskoristi tu priliku bar jednom u toku studiranja, a ona je pohađala i studentsku praksu u Centralnoj banci BiH u Sarajevu.

-Prakse su jednako važan dio obrazovanja kao i teorijska znanja koja studenti stiču, jer tek primjenom stečenog znanja i stvaranjem opipljivih rezultata možete reći da poznajete materiju za koju ste se obrazovali. Prvu praksu obavljala sam u Centralnom uredu CB BiH u Sarajevu, u Odjeljenju za upravljanje rizicima. Ono je, zapravo, dio Sektora za monetarne operacije, upravljanje deviznim rezervama i gotovinom. Moji radni zadaci prevashodno su se odnosili na upravljanje finansijskim, ali sam imala dodir i sa operativnim rizicima. Takođe, imala sam priliku upoznati se sa softverom za upravljanje rizicima, te koracima koji se preduzimaju da bi se on pravilno identifikovao, izmjerio i kvantifikovao, a sve sa ciljem minimiziranja njegovih negativnih efekata. Zasigurno, praksa u glavnoj monetarnoj instituciji BiH bila mi je izvrsna preporuka za praksu u Njemačkoj, tako da sam vrlo zahvalna Fakultetu na prilici koja mi je pružena- rekla je u izjavi za „Paljanske novosti“ naša perspektivna sugrađanka.

Ekonomski fakultet u Palama kao ravnopravan takmac drugim evropskim fakultetima

-Znanja koja sam prethodno stekla bila su savršeno adekvatna za obavljanje svih radnih zadataka koje sam imala. Ekonomija kao nauka i njeni postulati važe u svakoj zemlji na svijetu na isti način. Naravno, tokom same prakse naučila sam mnogo toga novog, a u pitanju su pretežno bila specifična znanja koja su potrebna konkretno za taj posao. Ona se vrlo lako nadograde kada imate adekvatnu bazu opšteg znanja, koju sam upravo i stekla kroz četiri godine studiranja- kaže Nataša, te dodaje da se kroz dosadašnje iskustvo uvjerila da Ekonomski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu ravnopravno konkuriše razvijenim evropskim fakultetima.

-Prošle godine boravila sam i na Ljetnjoj školi ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Tada sam se upoznala sa studentima iz Velike Britanije, Poljske, Kine i drugih razvijenih zemalja i zajedno smo učili osnove programskog jezika `R`. Kroz razgovor smo zaključili da smo svi učili prema sličnim obrazovnim programima, a najviše sam sličnosti primijetila sa obrazovnim sistemom Poljske. Razlike postoje, ali one se pretežno odnose na njihov pristup savremenijim tehnologijama koje mogu koristiti u nastavi- ističe naša mlada sugrađanka.

Važnost informaciono – komunikacionih tehnologija za ekonomiste

Iako je jako mlada i na samom početku svoje, sigurni smo uspješne karijere, Nataša je već stekla dovoljno iskustva da može govoriti o značaju savremenih, informaciono – komunikacionih tehnologija za ekonomiste.

-Smatram da je potrebno što veće inkorporiranje informatičkih saznanja u nastavni sadržaj koji se izučava. Bez kompetencija u vezi sa korišćenjem savremenih softvera u svakoj oblasti mikro i makroekonomije, prema mome mišljenju, ne možemo reći da je neko stručan ekonomista. Naš Ekonomski fakultet prepoznao je važnost informaciono-komunikacionih tehnologija za ekonomiste, te je u postupku licenciranja novog smjera na studijskom programu Ekonomija, a riječ je o Digitalnoj transformaciji. To pokazuje da Fakultet prati savremene tokove u obrazovanju i sama bih, da sada tek biram svoj smjer, izabrala upravo ovaj- ističe mladi ekonomista Nataša Lizdek.

 Planovi za budućnost

 Iako je praksu u Dojče Telekomu završila nedavno, Nataša kaže da nikada dugo ne odmara, te nam je izložila svoje karijerne planove za naredni period.

-Glavni cilj mi je pronalazak stalnog zaposlenja kojim ću biti zadovoljna, kako bih se posvetila specijalizaciji znanja koja će mi biti potrebna na tom radnom mjestu. Moj pristup je proaktivan, tako da očekujem da rezultati neće izostati- navodi Nataša za „Paljanske novosti“.

Poruka budućim studentima

Nataša samim svojim primjerom može posvjedočiti da naporan trud i rad otvaraju vrata uspjeha, a za naš medij kaže da bi budući studenti trebalo da budu ozbiljni i racionalni prilikom izbora svoga zanimanja, te da izaberu oblasti u kojima je radna snaga tražena, a pri tome nije nisko plaćena.

-Stanje na tržištu rada daleko je od idealnog, te preporučujem budućim studentima da prije donošenja odluke prvo pogledaju publikacije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske. Takođe, neka izdvoje vrijeme da prate oglase za posao kako bi identifikovali koja radna mjesta im se dopadaju, te da se obrazuju u tom smjeru. Studiranje ekonomije izuzetno je dobar izbor, jer ima mnogo poslova koje diplomirani ekonomista može obavljati, samo je potrebno opredijeliti se za jednu njenu oblast i tokom studija potražiti praksu iz te oblasti koja će biti prvi korak do zaposlenja- ističe Nataša.

„Paljanske novosti“ žele svim budućim studentima rezultate poput Natašinih, Ekonomskom fakultetu što više ovakvih studenata i ambasadora Fakulteta, a Nataši želimo ono najvažnije: da pronađe poslodavca koji će znati da cijeni i unapređuje njena znanja i vještine.