Veliki privredni giganti koji su godinama proizvodili i hranili hiljade porodica, stipendirali mlade zanatlije i inženjere, svojim radnicima gradili stanove, ali i domove kulture, obdaništa i ulice, polako postaju samo dio sjećanja starijih stanovnika Sarajevsko-romanijske regije.

Privatizacije, nepovoljni ugovori, ali i nedostatak želje za proizvodnjom doveli su do toga da divovi poput "Energoinvesta" i "Famosa" propadnu, a radnici ostanu na ulicama.

Nekadašnji giganti ne samo Sarajeva već i bivše Jugoslavije, "Famos" i "Energoinvest" iseljeni su poslije rata na područje Istočnog Sarajeva, ali usljed nebrige, tehnologija je zastarjela i ta preduzeća su propala.

"Famos" je osamdesetih godina 20. vijeka izrastao u pravog privrednog giganta, sa više od 2.000 zaposlenih ljudi, sa produktivnošću koja se mogla mjeriti sa uspjesima njemačkih firmi. Pokrenuo je i preporodio paljanski kraj, ali je bio značajan zamajac razvoja i za sarajevsku regiju.

Bile su to godine kada su Pale nakon višedecenijskog zastoja krenule krupnim korakom naprijed.

- U krugu "Famosa" na Koranu radnici su imali restoran sa pet različitih jela svaki dan, ambulantu sa dva ljekara opšte prakse i nekoliko specijalista ljekara, dom kulture, biblioteku, sportske klubove. Fabrika je bila ograđena, sa mnogo cvijeća - prisećaju se bivši radnici posrnulog giganta.

Stariji Paljani sa sjetom pričaju i sjećaju se tog, kako kažu, zlatnog perioda ovog gradića.

Istorija "Energoinvest - Rasklopna oprema" a. d. Istočno Sarajevo počinje 1954. godine kada je počela proizvodnja opreme srednjeg i visokog napona bazirana na stranim licencama.

- Početak građanskog rata u BiH, 1992. godine, "Energoinvest - RAOP" dočekao je sa oko 2.700 radnika i visinom prometa na godišnjem nivou oko 100 miliona dolara - ističe rukovodilac u nekadašnjem RAOP-u, Miro Klepić.

Klepić za "Novosti" kaže da je priču oko RAOP-a veoma teško doživio, i da je nakon dugo vremena uspio da preboli.

Ističe da je cio radni vijek posvetio tom preduzeću, i da nije bilo lako biti svjedok propadanja nekadašnjeg giganta.

Ratna razaranja ostavila su velike posljedice i nagomilane probleme ovom kolektivu, zaostajanje u tehničkom razvoju, blokade tržišta, nedostatak finansijskih sredstava, tehnološke viškove radne snage, tako da je jedini izlaz, kako se tada mislilo, bio u privatizaciji koja je sprovedena 2006. godine.

Od početka privatizacije počinje i sunovrat ovog giganta koji je generacije i generacije odškolovao, othranio, a samo povlačenjem čitavog niza pogrešnih poteza sada je postao istorija.

Šanse u razvoju turizma

Trenutno je većina stanovništva Istočnog Sarajeva uglavnom angažovana u malim privatnim preduzećima i stranim firmama, dok je privreda na ivici ambisa. Svijetla tačka Sarajevsko-romanijske regije trenutno je ubrzan razvoj turizma, koji je razvojna šansa za ovaj dio Srpske, a koji bi, ukoliko se iskoristi na pravi način, mogao zadržati mlade ljude u granicama naše države, umjesto raštrkane po bijelom svijetu, što je bila praksa posljednjih godina.