Pisac koji nerado predstavlja sebe, već prepušta svojim djelima da o njemu govore, član Udruženja književnika Srbije i Republike Srpske i jedan od najčitanijih srpskih proznih stvaralaca današnjice, Nenad Milkić, predstavio je sinoć sokolačkoj publici roman „Kolona“, ali i ostale romane nastale u posljednjih nekoliko godina iscrpnog pisanja i istraživanja. Za Milkića kritičari kažu da piše o temama o kojima drugi ćute, a tokom druženja sa čitaocima lokalne Narodne biblioteke publiku je upoznao sa širokim opusom dosadašnjeg stvaralaštva.

Kako je rekao na početku razgovora, prvo je pisao poeziju. Nakon dvije zbirke pjesama, smatrao je da je dostigao svoj zenit poetskog izraza, pa je svoje književno nadahnuće usmjerio pisanju romana. Prvi koji je nastao prije deceniju, bio je roman „Zovem se Dunja“.

- Roman je nastao 2013. godine, a inspirisan je opsežnim istraživanjem teme abortusa u Srbiji, gde sam pronašao podatak da se svake godine u Srbiji izvrši oko 200.000 abortusa, kako legalnih, tako i onih u privatnim ordinacijama koje ne vode evidenciju. Ovaj trend, nažalost, zadržao se i do danas. Zbog te neslavne brojke i porodičnog nasilja koje je sve češća pojava, odlučio sam da napišem ovu knjigu - rekao je autor.

Foto: infocentar.ba

Nakon prvog romana, piše trilogiju – „Mi smo branili Košare“. To su tri knjige bazirane na istinitim događajima i svjedočenjima: „Besmrtni bataljon“, „Zov karaule“ i „Poslednja straža“.  Trilogija priča o tome kako su mladi vojnici prilikom NATO agresije na Srbiju čuvali granicu sa Albanijom. Na tom području vodile su se žestoke borbe protiv nadmoćnih neprijateljskih snaga, a Milkić je svojim darom, priče o ovim herojima zauvijek otrgnuo iz ruku zaborava i prolaznosti.

- U žrtvi mladih vojnika od po osamnaest, devetnaest godina, koji su bili na redovnom služenju vojnog roka, a morali su da pruže otpor višestruko brojnijem protivniku, ogleda se sva suština ovih romana. Njihova nesebična žrtva bila mi je obaveza da im se, makar na ovaj način odužim. Priča o porodici koja nije dočekala svog sina, je priča o svim srpskim majkama koje su u ratovima izgubile svoje sinove - rekao je Milkić.

Foto: infocentar.ba

Nakon što je sudbinu junaka sa Košara pretočio u romane i sačuvao ih od zuba vremena i zaborava, kojem su Srbi posebno skloni, pisac Nenad Milkić stvara novi roman „Kosti“ koje je zamišljen kao dio četvoroknjižja ili tetralogije „Pogrom“ koja će se baviti stradanjima srpskog naroda tokom devedesetih godina na području cijele bivše Jugoslavije. U prvom, od četiri romana autor govori o stradanju sarajevskih Srba u periodu od 1992. do 1996. godine. U ovoj knjizi nema gorčine i mržnje, a kako autor kaže, u svojoj srži to je antiratna knjiga koja sadrži činjenice, onakve kakve su bile.

- Znam da je to teško čuti, koliko je srpske djece ubijeno, koliko je logora postojalo, ali to su fakti, prikupljeni od preživelih, pretočeni u roman. Bio je naizbežan, upravo zbog tih ljudi i svega što su doživeli – rekao je.

Drugi dio „Pogroma“ je knjiga koja po svom nazivu odmah i asocira na temu. To je roman „Kolona“ koji govori o stradanju i sudbini krajiških Srba. Prati dvije kolone, onu koja kreće iz Dalmacije i Kninske Krajine i drugu koja kreće sa Banije i Korduna. Roman priča priče preživjelih Srba, ali govori uopšte o odnosu Hrvata i Srba kroz istoriju.

Posljednji napisani roman nosi naziv „Distimija“. Pisan je nesvojstvenom formom, takozvanim prstenastim načinom pisanja, što nije svojstven način pisanja u savremenoj književnosti. Govori o životima sedamnaest likova, a kada se taj prsten na kraju knjige zatvori, dobije se odgovor, zašto je svaki od njih odabran da se nađe u djelu.

- U nadi sam da će čitajući ovu knjigu, čitaoci malo dublje zaviriti u svoju dušu i pronaći razloge da budu bolji prema ljudima oko sebe - zaključuje Milkić.

Foto: infocentar.ba

Svjestan činjenice da bi mu junaci njegovih romana bili zahvalni što se neko poput njega konačno usudio da opiše njihove sudbine, Milkić nastavlja da istražuje, čita, piše i stvara. Iako, kaže da često dira, u još svježe rane, smatra da je neophodno sve događaje opisati dok još nisu prekriveni plaštom zaborava. U tom duhu, uskoro će objelodaniti i treći dio „Pogroma“ koji nosi naziv „Oganj“.

- Roman će opisati stradanje Srba na Kosovu i Metohiji, pogrom koji se desio 2004. godine, a do narednog Beogradskog sajma, planiram da završim i četvrti deo – rekao je.

Sa suprugom Draganom, koja mu je veliki oslonac i podrška, nedavno je osnovao izdavačku kuću „Milkić izdavaštvo“, a među izdanjima koja će uskoro biti objavljena naći će se Nenadovo pjesničko stvaralaštvo, kao i dvije dječije knjige.

- Pripremićemo reizdanje mojih najuspešnijih pesama, a želja nam je, što je i zahtev naše publike, da priredimo i dvije knjige za djecu. Jedna od njih biće „Bajka o ćirilici“ , a druga će govoriti o srpskim vojvodama – objasnio je on.

Završićemo tekst Nenadovom konstatacijom da je najmanje što možemo da uradimo za naše stradale pretke, to da ih ne zaboravimo, da zapišemo njihove priče i djela, da pokoljenja naučimo važnim lekcijama i sačuvamo od zaborava sudbine naših predaka. Ako imate želju, da na neponovljiv način doživite sve navedeno, pronađite i pročitajte opus djela našeg skromnog sagovornika, koji neumorno sakuplja i čuva ono najvrednije preostalo- priče preživjelih.

Autor: Bojana Marković