Osnivanje zavoda za dijalizu i transplantaciju Republike Srpske donosi nadu u bolju i sigurniju budućnost za stotine pacijenata koji se svakodnevno bore za život na hemodijalizi.

Uspostavljanjem javne ustanove, pacijenti će, kako je istakao predsjednik Udruženja dijaliziranih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih bolesnika RS Aleksandar Radun, po prvi put imati sistem koji vodi računa o njihovim potrebama, uz kontinuiranu kontrolu, kvalitetniju zdravstvenu zaštitu i realniju mogućnost za transplantaciju, bez uticaja profita privatnih kompanija. Prema njegovim riječima, zavod, o čijem osnivanju je Vlada RS juče donijela odluku, biće u javnoj svojini, te će donijeti značajne promjene za sve koji zavise od dijalize.

- To predstavlja ogroman korak naprijed za oko 900 pacijenata na hemodijalizi, samim tim jer više neće biti privatna kompanija kojoj je jedini cilj profit, već ustanova koja će voditi više računa o pacijentima. Vjerujem da više neće biti nestašice lijekova, loših dijalizatora, niti ignorisanja problema, jer za nas, pacijente, to bukvalno znači život - kazao je Radun.

On pojašnjava da je do sada komunikacija s upravama privatnih centara bila izuzetno teška i neefikasna, jer su raspršene u više država.

- Jedna uprava je u Sarajevu, druga u Beogradu, zatim u Budimpešti i Hamburgu. Dok pohvatamo ko je za šta nadležan, ljudi, nažalost, izgube život. Sada ćemo imati kome da se obratimo, s kim da razgovaramo, sjednemo za sto i rješavamo probleme - naglasio je Radun.

On smatra da će ovaj zavod u velikoj mjeri doprinijeti razvoju transplantacione medicine u Srpskoj.

- Očekujemo saradnju sa doktorima iz Italije, Bjelorusije i Francuske koji će dolaziti u UKC RS, raditi kontrole i obuke. To je značajno, jer je svaki novi odlazak u inostranstvo za pacijenta dodatan trošak i stres - rekao je Radun.

On je naglasio da je interes države, za razliku od privatnih kompanija, da što više pacijenata bude transplantirano, jer je dijaliza skupa i onemogućava pacijentima normalan život, jer svaki drugi dan provode po četiri i po sata na aparatima.

- Nakon transplantacije ljudi mogu ponovo da rade, žive, uzimaju terapiju i funkcionišu. To je nemjerljiva dobit - ističe Radun, dodajući da je Udruženje od samog početka bilo uključeno u inicijativu za osnivanje zavoda.

Kako je juče saopšteno iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću, od 2000. godine pružanje usluge hemodijalize za pacijente realizuju se primjenom modela javno–privatnog partnerstva zdravstvene ustanove "Internacionalni dijaliza centar" Banjaluka i Centar za dijalizu "Frezenijus medikal ker" Šamac. Prema ovom modelu, obezbijeđene su specijalizovane usluge dijalize za pacijente sa dijagnozom hronične renalne insuficijencije u devet dijaliznih centara, a koji je u proteklom periodu nekoliko puta mijenjan i dopunjavan zaključivanjem aneksa na osnovne ugovore. Posljednji aneksi ugovora za pružanje ovih usluga potpisani su u aprilu 2022. godine na period zaključno sa 31. decembrom 2025. godine.

Komisija, koju je imenovalo resorno ministarstvo, izradila je elaborat u kome je, rukovodeći se uočenom potrebom za neposrednim upravljanjem procesima liječenja građana u terminalnoj fazi bolesti bubrega, kao i zbog povećanja broja pacijenata kandidata za transplantaciju bubrega, predložila da se pružanje usluge dijalize vrši preko specijalizovane javne zdravstvene ustanove, odnosno zavoda čiji bi osnivač bila Republika.

FZO

Aleksandar Radun je posebno pohvalio rad Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, jer, kako ističe, jedini u regionu finansira kompletnu obradu i kadaveričnu transplantaciju u inostranstvu.

- Ako pacijent dobije predračun, transplantacija se finansira bilo gdje u svijetu. Trenutno je to u Minsku, u Bjelorusiji, gdje je u posljednje četiri godine transplantirano 45 pacijenata, a još tridesetak čeka na tu šansu. Takođe, srodne transplantacije, kada pacijent ima donora u porodici, finansiraju se u Turskoj i Italiji - rekao je Radun.