U Banjaluci će sredinom oktobra biti promovisan dokumentarni film "Garavice" autora Dragana Radovića o zločinu koji su na području bihaćkog i cazinskog kraja počinile ustaše u Drugom svjetskom ratu, a jedan od ciljeva je da pokaže da Garavice nisu jedino masovno stratište srpskog naroda i da je višestruko više Srba stradalo izvan te lokacije.

Radović, koji je osnivač i predsjednik Fondacije "Zaboravljeni korijeni", istakao je da je bihaćki kraj jedna od najzapostavljenijih oblasti kada je riječ o dokumentovanju zločina, dodajući da je ovo bio posljednji momenat da se napravi film na kojem je radio skoro tri godine.

- U toku istraživanja intervjuisao sam 27 svjedoka, od kojih će u filmu govoriti njih 15. Svaki sagovornik govori isključivo lične priče, a neki od njih su preživjeli to masovno ubijanje. Jedna baka je teško ranjena, ali se onesvijestila i tako ostala živa. Nakon liječenja odvedena je u logor Jastrebarsko. Svjedoci ne govore samo o zločinima, već i o mnogim emotivnim događajima, kako su saznali da je počeo rat, ali i da je on završen, te šta su zatekli u svojim selima nakon povratka - rekao je Radović.

Prema njegovim riječima, u filmu će se, osim o Garavicama, govoriti i o drugim masovnim stratištima u bihaćkom kraju, a jedan od ciljeva je da pokaže kako Garavice nisu jedino masovno stratište srpskog naroda i da je višestruko više Srba stradalo izvan te lokacije.

- Vremenom su ostala manje poznata užasna gubilišta Poljice, Zdeni Do, Osoje, Macini Dolovi. Osim na ovim stratištima, mnogo srpskog naroda stradalo je u najvećim mukama nakon što su ih muslimanske i hrvatske ustaše žive spaljivale u kućama, crkvama, mlinovima i vezane za stogove sijena - rekao je Radović za "Glas Srpske".

Govoreći o prikupljenoj arhivskoj građi, on je naveo da je tri godine pronađeno nekoliko hiljada dokumenata.

- Riječ je o kopijama originalnih presuda, zapisnika, izvještaja iz arhiva u BiH i Srbiji. Ali, jednako su važni i dokumenti iz privatnih arhiva, porodični popisi žrtava, biografije, tekstovi opisa događaja, medicinska dokumentacija, fotografije. Svi ti dokumenti rasvjetljavaju i otkrivaju do sada manje poznate ili potpuno nepoznate činjenice. Najvažniji rezultat je otkrivanje nekoliko stotina novih imena žrtava koje do sada nisu bile obuhvaćene ni u jednom popisu - rekao je Radović.

On je naglasio da su pronađeni i vrijedni dokumenti sa drugih prostora BiH, te da sve što vrijedno pronađe on i arhivira, pa će u budućnosti to detaljnije obrađivati ili ustupiti nekom drugom istraživaču.

- Pronađeno je mnogo dokumenata i za druge oblasti, prvenstveno za moj rodni kraj Romaniju, a onda i Kupres - Bugojno. Plan je da u narednom koraku budu istražene i ove oblasti, odnosno da i za njih pripremim zbornike dokumenata. Veći dio arhivske građe već je prikupljen, sada je potrebno sve to proučiti i prirediti. Prikupljeno je i mnoštvo dokumenata o stradanjima Srba u Jajcu - rekao je Radović koji se osim video-produkcijom bavi i izdavačkom djelatnošću.

Radović, koji je po struci diplomirani inženjer elektrotehnike, naglašava da sve projekte koje radi finansira samostalno.

U Garavicama kod Bihaća danas će biti obilježene 82 godine od ustaškog zločina nad 12.000 Srba, među kojima je bio veliki broj djece.

Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine ustaše su u mjestu Garavice, jednom od najvećih stratišta srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/, pobile 12.000 srpskih civila. Među žrtvama je bio i veliki broj djece.

Prema engleskim obavještajnim podacima, na širem području Bihaća ubijeno je između 14.000 i 14.500 ljudi, a vlasti bivše Jugoslavije su prikrivale masovne pokolje i ubistva Srba zbog proklamovanja ideje bratstva i jedinstva kojom su potpuno izjednačile krvnika i žrtvu.

Obilježavanje organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.