U želji da zarade novac kako bi prehranili porodicu, kako bi prikupili novac za školovanje, osigurali prihode domaćinstvu, ili pored redovnih primanja ostvarili dodatnu zaradu, mnogo građana kao jednu od mogućnosti vidi prodaju ili ponudu usluga putem društvenih mreža, piše Faktor.

Jedni prodaju odjeću, drugi nude usluge čišćenja, neki kuhaju pite i kolače, prave rođendanske torte, ostali nude usluge šminkanja, iznajmljuju haljine ili pružaju usluge čuvanja djece ili ljubimaca.

Kako se oglašavati nego putem Fejsbuka, Instagrama ili drugih popularnih mreža, gdje je daleko veća mogućnost da se dođe do potencijalnih kupaca.

S druge strane, neko to prati i prijavljuje inspekcijama, da li zbog ljubomore ili ste mu konkurencija ili pak nešto treće.

Inspekcija uglavnom u ovim slučajevima djeluje po prijavi te stupa u kontakt sa osobama koje te usluge nude jer "rade nacrno" i pozivaju ih na razgovor. Detalje o postupcima koji se pokreću protiv neprijavljenih prodavača iz Kantonalne inspekcije Kantona sarajevo nisu nam željeli otkrivati.

Vildana Brdarić, stručna savjetnica za informisanje Kantonalne inspekcije Sarajevo, ističe da je tačno da je "u toku više inspekcijskih postupaka i provjera na okolnosti obavljanja trgovinske djelatnosti putem društvenih mreža".

- Inspektori ove uprave uradiće sve ono što je u okvirima njihovih zakonskih mogućnosti i ovlaštenja, smatramo da u ovom trenutku druge pojedinosti o načinu provođenja inspekcijskog postupka ne treba posebno pojašnjavati – kazala je Brdarić.

Brdarić ističe kako je internet-trgovina na području FBiH regulisana Zakonom o unutrašnoj trgovini i prema odredbama tog zakona tom vrstom trgovine se "mogu baviti fizička lica koja imaju odobrenje za rad opštinskih organa, kao i pravna lica upisana u sudski registar nadležnog suda, uz izjavu o ispunjavanju minimalno tehničkih uvjeta, ovjerenu kod nadležnog organa".

- Potrebno je napraviti razliku između registriranih subjekata koji, uz prodaju u poslovnom prostoru, nude potrošačima i mogućnost online kupovine, te fizičkih osoba koje putem društvenih mreža iz vlastitih domova nelegalno nude različite proizvode i usluge, čije korištenje za građane može predstavljati i potrošački rizik, bez mogućnosti povrata novca ili zamjene proizvoda – pojašnjava Brdarić.

Kaže da ta vrsta prodaje, osim što se "obavlja iz neregistriranih, privatnih posjeda i pretežno putem društvenih mreža ili specijaliziranih stranica, potencijalnim kupcima ne daje mogućnost uvida u identitet prodavaca, što i za inspekcijske organe, uzevši u obzir aktuelnu zakonsku legislativu, predstavlja otežavajuću okolnost".

- Naime, shodno Zakonu o inspekcijama KS inspektori nemaju ovlaštenja ulaziti na privatni posjed bez posjedovanja sudskog naloga. Iz navedenog razloga neophodno je, prije svega, stvoriti zakonske pretpostavke, s obzirom na to da je otkrivanje neregistrovanih subjekata, koji trgovinu obavljaju putem društvenih mreža, veoma složen postupak koji podrazumijevaju adekvatnu tehničku podršku, obučenost inspektora, te koordinirani rad sa ostalim inspekcijskim, ali i nadležnim policijskim organima – kaže Brdarić.

Ističe da se i oštećeni kupci vjerovatno teže odlučuju da prijave takve nepravilnosti s obzirom na to da nemaju dokaz, odnosno račun da su platili robu ili uslugu fizičkom licu, radi čega ih iz inspekcije pozivaju na oprez i kupovinu kod registriranih subjekata.