Sve veći broj građana Republike Srpske koristi internet kako bi pronašao informacije o zdravlju, ali ljekari upozoravaju da takva praksa može biti korisna samo kao prvi korak, dok samostalno uzimanje terapije može biti opasno.

Upozoravaju da pacijenti prvo razgovaraju sa ChatGPT-om pa tek onda dolaze kod ljekara.

Statistika: Više od 73% građana pretražuje zdravstvene teme

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prošloj godini čak 73,5 odsto korisnika interneta u Republici Srpskoj pretraživalo je teme vezane za zdravlje.

- Najčešće su tražene informacije o simptomima gripa, visokom krvnom pritisku, lijekovima protiv bolova, operacijama, ishrani i mjerama za poboljšanje zdravlja. Osim toga, 37 odsto korisnika interneta interesovalo se za mentalno zdravlje, uključujući depresiju, stres, anksioznost i poremećaje u ishrani. To nam govori da većina ljudi koristi pretraživače za takozvanu predijagnostiku - kazali su iz Republičkog zavoda za statistiku.

Prednosti i rizici informacija sa interneta

Dodaju da treba imati na umu da internet često može dovesti do pogrešnih informacija i zaključaka, te do nepotrebnih briga.

- Može biti koristan jer nudi brze informacije i savjete, ali i konkretnu adresu - doktorsku ordinaciju - naveo je Republički zavod za statistiku.

Globalni trend: Internet kao prvi izvor informacija

Statistike pokazuju da 70-80 odsto korisnika interneta u razvijenim i zemljama u razvoju prve informacije o zdravlju traže na internetu i pretražuju simptome na mreži, prije nego što zakažu pregled kod ljekara.

Ljekari upozoravaju na selektivne informacije i opasnosti

Gordana Savin, pomoćnik direktora za medicinska pitanja u Domu zdravlja u Bijeljini, kaže za "Nezavisne novine" da ljudi koriste internet kao prvi korak u informisanju.

- To im u neku ruku može biti korisno. Neki se čak i detaljno informišu ili razgovaraju putem alata poput ChatGPT-a, negdje ga prihvate kao i prijatelja, pa prvo od njega traže informacije, da bi nakon toga zakazali termin kod ljekara. Međutim, to je često selektivno znanje i može biti opasno. Srećom, lijekove poput antidepresiva nije moguće dobiti bez ljekarskog recepta - ističe Savinova.

Samodijagnostika i terapija zahtijevaju stručnjake

Dodaje kada je, na primjer, u pitanju depresija, pacijenti mogu uraditi razne testove na internetu, ali za odabir terapije i antidepresiva zaista su potrebni stručnjaci, kao i za ostale vrste terapija.

- U mojoj praksi uglavnom je starija populacija, koja nije vična korištenju interneta i više vjeruje ljekarima, te redovno dolazi na preglede. Internet je prepun raznih sadržaja, a i umjetna inteligencija, poput ChatGPT-a, nudi različite informacije, ali one mogu biti selektivne. Može pomoći u savjetima vezanim za stil života, ali kada je riječ o farmakologiji i uzimanju lijekova na svoju ruku uz pomoć interneta - to nije preporučljivo i to je ono čega se mi kao ljekari najviše bojimo - kazala je Savinova.

Sigurnost pacijenata kroz kontrolu izdavanja lijekova

Ističe da to može biti opasno po ljude.

- Sreća je što danas živimo u vremenu kada se lijekovi ne mogu dobiti bez elektronskog recepta i apoteke ih ne izdaju tako lako. To je, zapravo, najveća sigurnost za pacijente - zaključila je Savinova.

Pedijatri: Samoliječenje nije prihvatljivo

Branislav Lolić, pedijatar iz Banjaluke, ističe da liječenje putem interneta može poslužiti samo za dobijanje opštih informacija i usmjerenje.

- Nedopustivo je i kod djece i kod odraslih da se upuštaju u samoliječenje ili samodijagnostiku. To može biti dobar put da se dobije neka osnovna informacija, ali ništa više - kazao je Lolić.