Direktor Centra za uklanjanje mina u BiH /BHMAK/ Enis Horozović izjavio je da BiH i dalje spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim minskim problemom, te da se minska opasnost trenutno procjenjuje na 802,57 kilometara kvadratnih, što predstavlja 1,57 odsto ukupne njene površine.

- To u suštini znači da u BiH postoji veliki broj ugroženih zajednica koje su suočene sa problemom zaostalih mina i drugih eksplozivnih sredstava - naveo je Horozović za Srnu.

Horozović je rekao da u 1.261 ugroženoj zajednici u BiH živi više od 93.000 stanovnika, a u operativnoj bazi podataka BHMAK-a nalaze se 8.544 aktivna minska zapisnika, dok je od početka procesa deminiranja očišćeno 10.560 takvih područja.

Prema njegovim riječima, zapisnici često ne sadrže dovoljno precizne podatke o lokaciji, obliku i rasporedu mina, a dodatne poteškoće predstavlja i promijenjena konfiguracija terena.

- Nedostupni zapisi, teška identifikacija preostalih minskih polja koja se nalaze u brdsko-planinskim područjima, te nedostatak relevantnih informacija zbog proteka vremena, znatno otežavaju identifikaciju sumnjivih područja - naveo je Horozović.

On je ukazao da su od 1996. do kraja juna 2025. godine demineri vratili na bezbjedno korištenje ukupno 3.379 kilometara kvadratnih površine, pri čemu je pronađeno i uništeno 76.458 protivpješadijskih mina, 8.841 protivtenkovska mina i 71.876 komada neeksplodiranih ubojitih sredstava.

- U protekloj godini stanovništvu su vraćena 15,42 kilometra kvadratna površine, a u prvih šest mjeseci ove godine 20 kilometara kvadratnih - naveo je Horozović i dodao da se trenutno aktivnosti deminiranja sprovode na 43 sumnjiva područja ukupne površine od oko 72 kilometra kvadratna.

Odgovarajući na pitanje o donošnju nove strategije deminiranja, s obzirom na to da postojeća ističe ove godine, Horozović je rekao da je BiH na 18. sastanku zemalja potpisnica Konvencije o zabrani mina dobila odobrenje za produženje roka za ispunjenje obaveza do marta 2027. godine, ali da će biti podnesen novi zahtjev za produženje, budući da nije realno očekivati da će preostalih 802,57 kilometara kvadratnih biti očišćeno u tom roku.

Prema Horozovićevim riječima, okončanje procesa deminiranja zavisi od više faktora - finansija, zakonske regulative, ljudskih resursa i materijalno-tehničkih kapaciteta.

Prema Zakonu o deminiranju u BiH, sredstva za sprovođenje plana deminiranja obezbjeđuju se iz donatorskih fondova, budžeta institucija BiH, entiteta i drugih izvora.

- Deminiranje je proces koji nijedna zemlja, pa ni BiH, ne može okončati bez pomoći stranih donatora i međunarodnih institucija. Nažalost, posljednjih godina je evidentna smanjena zainteresovanost donatora zbog globalne ekonomske situacije i prusmjeravanja sredstava na ratna žarišta - konstatovao je Horozović.

On je naglasio da je zbog toga neophodno intenzivirati saradnju sa svim relevantnim domaćim i međunarodnim akterima, kao i raditi na povećanju povjerenja i svijesti o problemu mina u BiH.

- Važno je da se deminiranje oslanja i na domaće izvore finansiranja, te da sve institucije, uključujući i lokalne zajednice, imaju veći stepen angažmana. Iz budžeta BiH se finansira rad BHMAK-a i Oružanih snaga BiH, dok entitetske vlade izdvajaju sredstva za aktivnosti civilne zaštite - pojasnio je Horozović.

On je podsjetio i da je na sjednici Savjeta ministara 17. decembra 2024. godine odobren višegodišnji projekat sufinansiranja deminiranja u periodu od 2025. do 2027. godine.

- Ovo je prvi put da se iz budžeta institucija BiH izdvajaju značajnija sredstva za proces deminiranja, što pokazuje odlučnost da se ubrza čišćenje minskih područja - rekao je Horozović.

Prema Strategiji protivminskog djelovanja BiH za period 2025–2027, koja je usvojena u aprilu, planirano je da se svake godine vrati po 75 kilometara kvadratnih sigurne površine.

Cilj je zemlja bez mina, u kojoj će cjelokupno stanovništvo moći da obavlja sve životne aktivnosti bez opasnosti po vlastitu bezbjednost.

Ukupna sumnjiva površina u BiH iznosi 802,57 kilometara kvadratnih, od čega se 650,28 nalazi u Federaciji BiH, a 152,29 u Republici Srpskoj, dok na teritoriji Brčko distrikta nema sumnjivih područja.