Prema Anketi o radnoj snazi za 2019. godinu, u BiH 76 odsto nezaposlenih (oko 113.000) traži posao duže od godinu dana, čime spadaju u dugoročno nezaposlene, a što je manje u odnosu na godinu ranije za 6,3 procentna poena.
Ipak, BiH ima veću dugoročnu nezaposlenost u odnosu na najlošije rangiranu članicu EU, Grčku (67,9 odsto).
Kao jedan od najvećih problema dugoročne nezaposlenosti u BiH , kako se konstatuje u Informaciji o konkuretnosti BiH, koju je pripremila Direkcija za ekonomskom planiranje, može se istaći neadekvatna obrazovna struktura nezaposlenih.
Najveći broj nezaposlenih BiH bilježi u kategoriji srednja škola i specijalizacija (74,1 odsto).
Najmanji broj nezaposlenih je u kategoriji viša, visoka škola, magisteriji, doktorati (12 odsto), što govori da veći stepen obrazovanja znači veću vjerovatnoću za pronalazak radnog mjesta.
Broj osoba koje stiču tercijarno obrazovanje važan je pokazatelj u ocjeni konkurentnosti radne snage. U BiH u 2018. godini je diplomiralo/završilo studije 14.220 osoba, što je za 2,5 odsto manje studenata u odnosu na 2017.
BiH, prema Izvještaju globalne konkurentnosti 2019, Svjetskog ekonomskog foruma, zauzima 82. poziciju kada je u pitanju stub 6, odnosno vještine. Osim toga što je BiH poboljšala svoju poziciju u odnosu na 2017. godinu (87.) i dalje je najlošije rangirana u odnosu na zemlje regiona.
Indikator vještina, kvalitet i kvantitet obrazovanja, po kojem je BiH najlošije rangirana (137. pozicija), odnosi se na vještine diplomiranih studenata potrebne preduzećima. Prema istim pokazateljima, BiH je ocijenjena ispod prosjeka EU 28.
Posmatrajući zemlje regiona, zaključak je da su ocjene BiH gotovo identične ocjenama Hrvatske i Sjeverne Makedonije, dok ostale zemlje regiona (Albanija, Crna Gora i Srbija) imaju ocjene slične prosjeku 28 zemalja EU.
