Rezolucijom 47/196, Generalna skupština Ujedinjenih naroda odredila je 17. oktobar za dan podsticanja svijesti o potrebi iskorjenjivanja siromaštva i bijede u svim zemljama, naročito onih u razvoju.

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva  je prilika da se prepoznaju napori i hrabrost osoba koje žive u velikom siromaštvu širom svijeta, posebno u područjima zahvaćenim ratom i prirodnim katastrofama.

Iskorjenjivanje siromaštva u svim oblicima i dalje je jedan od najvećih izazova sa kojima se čovječanstvo suočava i cilj broj 1, kada govorimo o 17 globalnih ciljeva koji čine Program održivog razvoja do 2030. godine.

Siromaštvo prevazilazi problem nedostatka hrane, smještaja ili odjeće. Ono ostavlja posljedice i na nekoliko generacija, kojim se mora pomoći da izađu iz tog začarnog kruga. Više od trećine djece mlađe od 15 godina u BiH nema odgovarajuće uslove za učenje kod kuće, kao što su knjige prilagođene uzrastu ili prostor za domaću zadaću.

Siromaštvo nije samo ono što vidimo na prvi pogled. Ono ima dublje i često nevidljive posljedice. Tako siromašne osobe imaju znatno lošije zdravlje nego ostatak stanovništva. BiH napreduje u iskorjenjivanju siromaštva, ali ne toliko brzo pa je još uvijek oko 16% građana ispod nacionalnog praga siromaštva.

Ekstremno siromašnom osobom smatra se ona koja dnevno živi na manje od 3,45 KM (1,9 američkih dolara). Čak polovina svjetske populacije siromašnih živi u pet zemalja: Indija, Nigerija, Demokratska Republika Kongo, Etiopija i Bangladeš.

Zbog ograničenih prilika za rad i drugih okolnosti, ljudi na selu su znatno češće pogođeni siromaštvom nego ljudi u gradu. U BiH je čak trećina seoskog stanovništva izložena riziku od siromaštva, za razliku od 17% gradskog.

Svako peto dijete iz najsiromašnijih porodica u BiH ne završi osnovnu školu, dok djeca iz najimućnijih porodica u 100% slučajeva završavaju osnovno obrazovanje. Statistički podaci kažu da svaki šest stanovnik naše zemlje zaspi gladan, te smo i među 20 najsiromašnijih zemalja svijeta.

Ipak, jutarnji prizori ostataka hrane čine da se osjećamo kao da živimo u pararelnom svijetu, s poređenjem na ove zabrinjavajuće podatke.

Sve do nedavno, termin siromaštvo primjenjivan je u značenju nedovoljnih prihoda za nabavku minimalne korpe roba i usluga. Danas se smatra da je siromaštvo stanje kada nedostaju osnovne mogućnosti za dostojanstven život.

Prepoznatljivo je da se siromaštvo manifestuje na razne načine, među kojima su nedostatak prihoda i sredstava dovoljnih za osiguranje održive egzistencije, glad i neuhranjenost, slabo zdravlje, ograničena ili nikakva dostupnost obrazovanju i ostalim osnovnim uslugama, povećana smrtnost – uključujući smrtnost od bolesti, beskućništvo i neadekvatni stambeni uslovi, nesigurno okruženje, društvena diskriminacija i izolacija.

U BiH prema, analizama sektora socijalne zaštite, oko 600.000 ljudi živi sa 3 do 5 KM dnevno, tačnije u siromaštvu i ne mogu priuštiti da večeraju.

Breme siromaštva, naročito pogađa mlade koji pripadaju marginalizovanim grupama: izbjeglice, raseljene, osobe sa invaliditetom, mlade romske nacionalnosti, te nezaposlene, mnogočlane porodice, djecu i samohrane roditelje. Mlade žene su češće izložene opasnosti od siromaštva, posebno one koje su izložene nasilju i samohrane majke. Siromaštvo je rasprostranjenije među ruralnim stanovništvom.

Iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, povodom 17.oktobra, rečeno je kako, prema posljednjoj Anketi o potrošnji domaćinstva BiH 2015, Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, preko 170.000 domaćinstava ili pola miliona stanovnika u Bosni i Hercegovini bili su ispod praga relativnog siromaštva u 2015. godini. 

- Stopa relativnog siromaštva stanovništva u Bosni i Hercegovini bila je 16,9%. Stopa siromaštva starih (65+) iznosi 19,6%, a udio djece (<15godina) koja žive u relativno siromašnim domaćinstvima je 18,7%. što je više od prosjeka za zemlju. Prema statusu zaposlenja nositelja domaćinstva, u najvećem riziku od siromaštva su domaćinstva u kojima je nositelj domaćinstva nesposoban za rad (38,5%), a najmanja je kada je nositelj domaćinstva zaposlen 11,6%. Prema podacima Agencije za statistiku u Bosni i Hercegovini u 2018.godini, jedan od oblika socijalne zaštite primalo je preko pola miliona stanovnika, tačnije 549.546 korisnika, od čega 129.673 maloljetnih korisnika i 419.873 punoljetnih korisnika - navodi se iz Direkcije.