Da se znanje, u kombinaciji sa trudom i požrtvovanošću isplati pokazuje primjer Grujice Vice i Danijela Mijića sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Naime, vanredni profesori, Vico sa Poljoprivrednog fakulteta i Mijić sa Elektrotehničkog fakulteta prije nekoliko dana saznali su da je njihov softver „OPTIMILK“ nominovan za prestižnu nagradu WSIS Prizes 2023 (World Summit on the Information Society Prizes 2023).

Time se „OPTIMILK“ našao u drštvu 20 najboljih IKT rješenja u oblasti poljoprivrede iz cijelog svijeta.

Kako ističu za portal Katera, veliko priznanje, koje dodjeljuju Međunarodna telekomunikaciona unija, specijalizovana agencija Ujedinjenih naroda (International Telecommunication Union), veće je s obzirom na to i da su jedini predstavnici iz BiH i regiona.

- Veliki uspjeh za nas je činjenica da smo uopšte nominovani. U sjajnoj smo ekipi koju, između ostalih, čine stručnjaci sa državnim rješenjima koja imaju milionske vrijednosti – rekao nam je Vico.

On nam je objasnio i da digitalna revolucija u posljednjih desetak godina „Poljoprivreda 4.0“ predstavlja prodor informacionih tehnologija u poljoprivredu i, kako ističe, nema oblasti u poljoprivrednoj proizvodnji da se ne koriste određene tehnologije.

Jedan od segmenata u koje su informacione tehnologije prodrle je i proizvodnja mlijeka, odnosno sastavljanje obroka muznih grla, što je ustvari i fokus „OPTIMILK-a“ .

Vico proces sastavljanja obroka muznih grla opisuje „jako komplikovanim“, dodajući da je potreban tim vrhunskih stručnjaka, koje velike farme već posjeduju. Njihov softver se bazira na male proizvođače, odnosno one sa 10-15 grla, kojih na našem području ima više.

- Mali proizvođači ne mogu ni kupiti, ni koristiti taj softver, te platiti licencu i imati stručnjaka koji će raditi na tom softveru. Mi smo uvidjeli tu „nepokrivenost“ malih proizvođača, te stvorili softver namjenjen manjim gazdinstvima  - otkrio je Vico za Katera portal odakle je ideja za „OPTIMILK“ ponikla.

Foto: katera.news

Kako dodaje, stvaranje „OPTIMILK-a“ je počelo kada je Udruženje poljoprivrednih proizvođača mljekara Republike Srpske dobilo USAID-ov projekat, te je jedna od aktivnosti bila da se napravi veb orjentisana aplikacija, kojoj će moći svi, bez potrebne instalacije, pristupiti.

„OPTIMILK“ je, iako u početnim fazama, već u funkciji i dostupan je širokom krugu proizvođača, a Vico je otkrio za Kateru da je najveći izazov, pri kreiranju, bio omogućavanje jednostavnog interfejsa na srpskom jeziku, koji će moći svi koristiti.

Vico objašnjava i da troškovi stočne hrane u proizvodnji mlijeka predstavaljaju najveće troškove, te da na njih otpada preko 50 odsto ukupnih troškova. Dodaje da, ako se ovim segmentom proizvodnje dobro upravlja postoji mogućnost snižavanja ukupnih troškova i ostvarivanje boljih rezultata.

- „OPTIMILK“ upravo to nudi. Simpleks algoritmom minimizuju se troškovi obroka uz zadovoljenje svih potreba, kao što su sadržaj suve materije, proteina, kalcijuma, energije, koje svako pojedinačno grlo ima. To je postupak kojim se, uz samo nekoliko parametara, izračunaju potrebe grla u obroku – objasnio je on.

Na Vicino objašnjenje nadovezuje se Mijić, koji simpleks algoritam, odnosno linearno programiranje objašnjava kao metod optimizacije koji ovaj softver u pozadini koristi.

- Ovim procesom se pravi optimalna smjesa, čija optimalnost se ogleda u troškovima. Što manja cijena za zadovoljenje svih potreba – rekao je on.

Mijić dodaje da postoje softveri koji ovaj metod optimizacije koriste kao desktop aplikacije, ali da su skupi i kompleksni.

- Nismo pronašli nijednu veb aplikaciju koja koristi ovu metodu na način na koji smo mi iskoristili. Ona omogućava da korisnici, bez obzira na to gdje se nalaze, mogu jednostavno da pristupe aplikaciji kao članovi Udruženja mljekara Republike Srpske  - istakao je on.

Foto: katera.news

Mijić i Vico se apsolutno slažu da ova tematika zahtijeva interdisciplinarni pristup, te da agronomi ne mogu bez IT stručnjaka, ali ni obrnuto. To su, kako navode, na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu uvidjeli prije nekoliko godina, te krenuli u zajedničke aktivnosti.

Interdisciplinarni tim sastavljen od istraživača sa Elektrotehničkog i Poljoprirednog fakulteta već je razvio i implementirao više IKT rješenja u različitim oblastima poljoprivredne proizvodnje, a kako su nam otkrili, u budućnosti će se ova saradnja podići na viši nivo.

- U toku ove godine, nadam se da ćemo osnovati jedan inovacioni digitalni hab centar na Univerzitetu i praviti formalni okvir. To će podrazumijevati jedan centar na nivou Univerziteta, u sklopu neke organizacione jedinice – rekao je Mijić, te dodao da će kroz naredni projekat nabaviti i dodatnu opremu za opremanje tog centra.

Foto: katera.news

Osim haba, u planu je i novi studijski program , za koji navode da je već napisan i predat u proceduru za akreditaciju.

- Riječ je o novom studijskom programu na Poljoprirednom fakultetu, u okviru kojeg će biti modul Digitalna poljoprivreda. Time će naši novi studenti imati mogućnost da studiraju atraktivnu oblast na našem području – rekao je Vico, te dodao da očekuju da bi se novi studijski program mogao uvrstiti već naredne školske godine.

Kako objašnjavaju, cilj je da naprave prepoznatljivo mjesto na prostoru BiH iz oblasti digitalne poljoprivrede.

- Pokazali smo da imamo resursa i kapaciteta za tako nešto, a imamo i nepokriveni prostor u smislu poljoprivrednih gazdinstava - poljoprivredna gazdinstva na brdsko-planinskom prostoru i mala poljoprivredna gazdinstva, kojima se, u ovom smislu, niko ne bavi – zaključili su uspješni profesori.