U Muzeju Semberije u Bijeljini otvorena je izložba “Tri života Sarajevske hagade”, jednog od najljepših i najvrijednijih srednjovjekovnih jevrejskih rukopisa.
Izložba, koja će biti otvorena u narednih 10 dana, prati put ovog rukopisa od njegovog nastanka u 14. vijeku u Kraljevstvu Aragon do 19. vijeka, kada je Hagadu otkupio Zemaljski muzej u Sarajevu.
“Kada je Zemaljski muzej BiH otkupio Hagadu ona je samo nekoliko časova bila dostupna javnosti, a sada se stiču uslovi za njeno češće izlaganje“, istakao je sinoć na otvaranju izložbe direktor Zemaljskog muzeja u BiH Mirsad Sijarić.
Sama Hagada /hebrejski – priča, kazivanje/ je jevrejski liturgijski tekst koji se čita tokom obrednog obroka-sedera, na početku obilježavanja jevrejskog praznika Pashe kojim se obilježava Izlazak, odnosno, oslobođenje Jevreja nakon četiri godine dugog zatočeništva u Egiptu.
Sarajevska hagada sastoji se od 142 lista izrađena od izvanredno istanjene i izbijeljene teleće kože, a zabilješke o njenoj istoriji i putovanjima su zabilježene u bilješkama na njenim listovima.
U prvoj bilješci navedeno je da je Hagada nakon progona Jevreja iz Španije 1492. godine promijenila vlasnika, ali imena novih vlasnika nisu bila poznata.
U bilješci nastaloj 1609. godine kaže se da knjiga ne govori protiv crkve, što je vjerovatno rezultat provjere njenog sadržaja od strane inkvizicije.
Tokom 16. i 17. vijeka knjiga se nalazi na prostoru sjeverne Italije, što potvrđuju dvije kratke zabilješke na njenim stranicama.
Pod kojim okolnostima i kada dospijeva u BiH, nije poznato, a trag o ovom djelu ponovo se javlja 1894. godine kada je Zemaljski muzej otkupljuje od sarajevske sefardske porodice Koen.
“Čitanje tekstova iz Hagade u krugu porodice doprinijelo je nastanku relativno velikog broja takvih knjiga, među kojima Sarajevska hagada po svojim umjetničkim vrijednostima i istorijskom značaju zauzima vodeće mjesto“, rekao je Sijarić.
Izložbu upotpunjuju minerali od kojih se prave boje korišćene za oslikavanje srednjevjekovnih rukopisa i dokumenti o putovanju Hagade u Beč, gdje je prvi put izvršena njena stručna analiza.
Izložbu “Tri života Sarajevske hagade” organizovali su Američki kutak u Bijeljini, Zemaljski muzej BiH i Muzej Semberije, uz podršku Ambasade SAD u BiH i Gradske uprave Bijeljina.
