Više od mjesec dana afrička kuga svinja hara u Srpskoj, pa dio građana u „zaraženim opštinama“ i dalje izbjegava kupovinu ovog mesa u mesarama.

Afrička kuga svinja zvanično je registrovana u Srpskoj 22. juna na području Bijeljine, u mjestu Dragaljevac Srednji. I pored zaštitnih mjera, bolest je do sada evidentirana u Ugljeviku, Loparama, Gradišci, Šamcu, Donjem Žabaru, a prvi slučaj zabilježen je ove sedmice i u Modriči.

Mada stručnjaci uveliko pojašnjavaju da ova vrsta kuge nije prelazna na ljude, strah od zaraženog mesa ipak je jači. Stanovnici u ovim opštinama sa posebnim oprezom kupuju meso, a mnogi svinjetinu i izbjegavaju.

Piletina na cijeni

Kako su nam potvrdili u jednoj mesnici u Loparama, sugrađani se boje zaraze, pa u posljednje vrijeme manje traže i kupuju svinjsko meso.

– Meso se nabavlja samo iz klaonica koje imaju dozvolu. Cijene se nisu mijenjale, ali prodaja ide slabo. Najviše se traži piletina koja košta 12 maraka po kilogramu – kažu u ovoj mesari.

Da prodaja svinjetine ipak ide slabije nego što je bio slučaj na početku zaraze, rekli su nam i neki bijeljinski mesari.

– Pojava afričke kuge prouzrokovala je pad tražnje od nekih 20 odsto, a jedan od razloga je što su ljudi masovno krenuli da kolju svinje iz vlastitih porodičnih uzgoja, a i sama cijena je relativno visoka, pa i to utiče na tražnju. Što se tiče same ulazne sirovine, za sada smo primorani kupovati uvozno meso, tačnije iz Njemačke, jer iz zaraženih regija je zabranjeno prodavati meso – kaže za Srpskainfo Darko Marković iz bijeljinske industrije mesa.

Meso iz Njemačke bez pregleda na afričku kugu?!

Iako su, kaže, bili najveći borci za održavanje domaće proizvodnje, sa kompletno zaokruženim proizvodnim procesom, došao je dan kada je “neko presudio da se mora koristiti njemačko meso”.

– Argument za ovu tvrdnju je da meso u našoj regiji, koje je pregledano na afričku kugu i potvrđeno da nije zaraženo, mora da ide u preradu, tj. na termičku obradu, a meso iz Njemačke koje nije pregledano na afričku kugu može da ide u prodaju kao svježe meso – navodi Marković.

U Semberiji, gdje je afrička kuga najraširenija, ova bolest je potvrđena na 272 farme, a eutanazirano je do sada 15.700 svinja.

S druge strane, Banjalučani, od kojih je afrička kuga svinja i dalje daleko, ne haju za zarazu i meso “tamane” kao i ranije.

– Svinjetina se prodaje kao i uvijek, a meso se nabavlja najmanje deset kilometara od zaraženih područja. Cijene su iste kao i prije, kilogram svinjskog buta košta 14 KM, vrat bez kosti 14,5, a krmenadla 12,5 maraka – ispričali su nam u jednoj banjalučkoj mesari.

Ne prenosi se sa životinja na čovjeka

Predsjednik Veterinarske komore RS, Velibor Kesić, poručuje još jednom stanovnicima da afrička kuga svinja nije zoonoza, odnosno ne prenosi se sa životinja na čovjeka i nema nikakve bojazni za ljude.

– Sve svinjsko meso koje je u upotrebi prođe potrebne preglede u samim klaonicama i ono je apsolutno sigurno za ishranu. Po važećem pravilniku, svim svinjama koje se sada kolju mora se uraditi analiza krvi, da se provjeri da li uopšte u sebi imaju genom virusa afričke kuge, i samo u slučaju da ga ne posjeduju mogu na klanje. To se radi sa svakom svinjom. Čak i da zamislimo da afrička kuga može da prođe u nekoj zaklanoj svinji, ona nema uopšte uticaj na ljudsko zdravlje – pojasnio je on za Srpskainfo.

Kesić ističe da je ova zarazna bolest regionalni problem, sa kojom se svi bore, uz napomenu da je izuzetno važno poštovati biosigurnosne mjere kako svinje ne bi došle u kontakt sa ovim virusom.

– Mislim da je afrička kuga svinja bolest sa kojom ćemo morati da naučimo da živimo, kao i da pronađemo druge načine za sam uzgoj i držanje svinja. Mislim da će ovo potpuno da promijeni percepciju uzgoja svinja – smatra ovaj veterinar.

Širenje virusa

Podsjetimo da je Kancelarija za veterinarstvo BiH krajem jula donijela odluku o uvođenju strogih i intenzivnih kontrola na prisustvo afričke kuge svinja prilikom uvoza mesa u BiH. Veterinarski inspektori će na granici provjeravati svaku pošiljku koja bude dolazila iz zemalja koje su prijavile afričku kugu svinja, uzimati uzorke i slati u akreditovane laboratorije.

Iz Instituta za javno zdravstvo RS pojasnili su nedavno da je afrička svinjska kuga visoko zarazna virusna bolest od koje obolijevaju domaće i divlje svinje. Prenos virusa može biti direktan, kontaktom između bolesnih i zdravih životinja, i indirektan, npr. preko kontaminirane hrane.

– U zaraženom, nekuvanom ili nedovoljno pečenom svinjskom mesu i proizvodima od svinjskog mesa, virus može ostati zarazan od 3 do 6 mjeseci. Takođe, preživljava više godina u zamrznutom mesu. Zbog toga, bilo kakvo korištenje mesa zaraženih životinja, odlaganje zaraženog mesa u smeće i slično, može lako dovesti do širenja virusa – kažu u Institutu.

Virus takođe mogu mehanički prenositi ljudi koji su bili u zaraženom području, putem kontaminirane odjeće, obuće, opreme i kože.

– Zato je uništavanje svinja na zahvaćenim farmama, uz adekvatno korištenje lične zaštitne opreme, čišćenje i dezinfekciju, mjera koja se koristi za stavljanje pod kontrolu mogućnosti širenja infekcije – precizirali su.

Čovjek kao prenosnik

Glavni republički veterinarski inspektor Vladimir Milijević upozorio je poljoprivrednike da je najveći prenosnik ove zarazne bolesti čovjek, iako ljudi ne mogu da se razbole od ove vrste svinjske kuge.

– Kretanjem i nelegalnim transportom svinja mi prenosimo virus. Dakle, apelujem na građane da zaštite svoje svinje i ne čekaju da dođe bolest. Moraju napraviti duple ograde, ne smiju kositi svježu travu ili davati svinjama žito koje se skine. Virus, ako tuda prođu divlje svinje, dva mjeseca biva aktivan – pojasnio je Milijević.