Promocijom knjige „Mljetovanje“ na Palama je večeras počela manifestacije „Dani Željka Grujića“, u znak sjećanja na pjesnika, esejistu, književnog kritičara i novinara.
Knjigu „Mljetovanje“ posthumno je objavila Narodna biblioteka Pale.
Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Ranko Popović izjavio je novinarima da je smisao manifestacije da se objavi književna zaostavština pjesnika Grujića.
On dodaje da se ove godine vidi o kom obimu zaostavštine je riječ.
- Treća knjiga je roman `Mljetovanje`, koji je došao nakon romansirane autobiografske `Život u fusnoti` i publicističke knjige pod nazivom `Vijek i po srpskog političkog mazohizma`. Zato je u planu da naredne godine bude objavljen jedan obiman zbornik o Grujićevom stvaralaštvu - rekao je Popović.
Popoviću je veliko zadovoljstvo što se ostavština Grujića našla u tri obimne knjige, jer je time njegov književni opus makar i posthumno zaokružen, a to nije mala stvar.
On kaže da će biti objavljen i jedan segment Grujićeve književne pjesničke zaostavštine.
„Dane Željka Grujića“ organizuju Narodna biblioteka Pale i Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a direktor biblioteke Bojan Čvoro rekao je da je ova manifestacija uspomena na njihovog kolegu.
- Treća godina kako organizuju manifestaciju koja ima poseban značaj za njih, se svaki `Dani` imaju posebnu notu i nostalgiju kada je u pitanju Željko kao čovjek i kada je riječ o njegovom opusu kao umjetniku - istakao je Čvoro.
Foto: srna.rs
On se nadam da će Narodna biblioteka iz godine u godinu još više unapređivati kada su u pitanju „Dani Željka Grujića“.
Dekan Filozofskog fakulteta Pale Vladan Bartula, kaže da je ovoj ustanovi drago što su učesnici važne manifestacije kako za Pale, Istočno Sarajevo tako i Republiku Srpsku.
Bartula navodi da je Grujić bio izuzetan analitičar, tumač i poznavalac srpske i evropske istoriografije, a promocijom njegovog proznog djela romana „Mljetovanje“, utvrđuje se da je bio izuzetno ozbiljan i prozni pisac.
- Djelo je složeno koncepcijski. To je autobiografski roman a paralelno s tim i istoriografski roman koji govori o nastanku i razvoju grada Dubrovnika, njegovoj istoriji, dubrovačkim Srbima, katolicima koji su živjeli sve do druge polovine 20. vijeka u njemu - istakao je Bartula.
Prema njegovim riječima, Grujić je pažljivo skupljao tu istoriju Dubrovnika i Dalmacije i predočio ih precizno u romanu kao paralelni dio priče koja je autobiografska i koja govori o njegovoj mladosti i vremenu studiranja kada je sa prijateljima ljetovao na Mljetu.
Sutra će u Hramu Svetog arhangela Gavrila na Palama u 10.30 časova biti služen pomen za Željka Grujića.
Od 11.00 časova na Filozofskom fakultetu na Palama biće održan okrugli sto o stvaralaštvu Grujića i njegovom doprinosu književnosti i kulturi.
Željko Grujić rođen je 1961. u Sarajevu. Od početka rata Grujić je radio kao novinar u Srni, a od 1994. do 1997. godine bio je glavni i odgovorni urednik Agencije.
Početkom 2000. godine Grujić se povlači iz novinarstva, a od 2004. godine nastavlja profesionalni rad u Narodnoj biblioteci na Palama u kojoj je pokrenuo Zavičajno odjeljenje, jedno od najboljih u Republici Srpskoj.
Grujić je bio član Udruženja književnika Republike Srpske.
On je objavio je zbirke poezije „Soneti saučešća“, „Ruže Jerihona“, „Stid i mjesečina“, te knjigu publicističkih tekstova „Krstonoše i sizifovci“. Njegova posljednja knjiga „Ubi me nejaka riječ“ objavljena je u izdanju Matične biblioteke Istočno Sarajevo.
Na Sarajevskim danima poezije 2001. godine Grujić je dobio nagradu „Pjesnik – svjedok vremena“ za zbirku poezije „Ruže Jerihona“ koja je proglašena i najboljom knjigom pjesama u Republici Srpskoj objavljena u 2000. godini.
Na „Vidovdanskim pjesničkim susretima“ na Sokocu 2018. godine Grujić je nagrađen „Vidovdanskom poveljom“ za zbirku pjesama „Stid i mjesečina“.
Grujić je preminuo 3. septembra 2022. godine na Palama u 61. godini.
Manifestaciju „Dani Željka Grujića“ organizuje Narodna biblioteka sa Pala i Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu.