Slaba zaposlenost gluvih i nagluvih građana, kao i njihova nemogućnost da se sporazumiju s osobama koje čuju, a ne poznaju znakovni jezik, najveći su problemi s kojima se ove osobe svakodnevno suočavaju, a period pandemije virusa korona samo je pogoršao njihov položaj.

Rekli su ovo za "Nezavisne novine" u udruženjima gluvih i nagluvih osoba iz BiH povodom Međunarodne sedmice gluvih i nagluvih osoba, koja se svake godine obilježava u zadnjoj nedjelji septembra. Kako su u Udruženju gluvih i nagluvih regije Banjaluka kazali za "Nezavisne novine", najveći problem sa kojim se gluve osobe suočavaju jeste nemogućnost sporazumijevanja s osobama koje čuju, a ne znaju znakovni jezik. 

- Zbog komunikacione barijere gluvim osobama je teško da dođu do zaposlenja - kazao je za "Nezavisne novine" Nenad Šobota, predsjednik Udruženja gluvih i nagluvih regije Banjaluka. Dodao je da je u toku pandemije taj problem postao još veći zbog nošenja maski i nemogućnosti gluvih osoba da čitaju s usana sagovornika. 

- Zbog toga je tokom pandemije kovida-19 veliki problem predstavljao odlazak ovih osoba kod doktora - poručio je Šobota. Naveo je da su Međunarodnu sedmicu gluvih lica obilježili 24. septembra u prostorijama Udruženja gluvih i nagluvih regije Banjaluka, uz, kako je istakao, zakusku i ugodno druženje.

Članovi Međuopštinskog udruženja gluvih i nagluvih sa sjedištem u Prijedoru su tokom obilježavanja ove međunarodne sedmice ukazali na probleme s kojima se suočava ova populacija građana, kojih u Prijedoru ima oko 70, a ovom prilikom su proslavili i 65 godina postojanja.

Marinko Martić, predsjednik ovog udruženja, rekao je za "Nezavisne novine" da gluve i nagluve osobe muče brojni problemi, među kojima su i nezaposlenost, ali i mala primanja iz oblasti socijalne zaštite budući da su to uglavnom penzioneri, te da zavise od tuđe njege i pomoći, a teško plaćaju režije. On je ukazao da je najveći problem nabavka slušnih aparata jer je cijena novog aparata oko 800 KM, a baterija 50 KM, ali da ovo udruženje pokušava da pomogne najugroženijima, u čemu imaju pomoć i sponzora kada su u pitanju životne namirnice.

Sulejman Čaković, sekretar Saveza udruženja gluhih i nagluhih FBiH, u razgovoru za "Nezavisne novine" je rekao da je gluvoća nevidljiv invaliditet te da komunikacija s onima koji čuju predstavlja njihov najveći problem, zbog čega ove osobe često ostaju izopštene iz društva te ostvaruju kontakt samo s osobama koje su gluve.

- Njima je i ranije bio veliki problem kod ljekara objasniti zašto su došli, a zamislite kako je to tek kada ljekari nose maske - to je dodatno otežalo njihovu situaciju - rekao je Čaković. Dodao je da iako gluve i nagluve osobe imaju problem s pronalaskom posla, poslodavci koji ih zaposle rijetko kad se žale na njih.

- Kad im se da zadatak, oni će to dobro uraditi. Jedini problem može biti nesporazum jer ove osobe ponekad ne mogu da razumiju poslodavce, ali kad dobiju zadatak i jasno im je šta treba da urade - oni će to dobro uraditi - zaključio je Čaković.