Iako bolja od prethodne tri, ni ovom sezonom pčelari u Srpskoj nisu u potpunosti zadovoljni jer je nakon dobrog starta suša učinila svoje pa prinosi meda nisu ispunili očekivanja.

Predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske Damir Barašin kaže za “Glas Srpske” da su prinosi u pojedinim dijelovima Srpske bili solidni.

- Prvi dio sezone je bio dobar, a onda je nastupila suša. Pčelari su podijelili sudbinu drugih poljoprivrednih proizvođača. Prinosi su bili daleko slabiji od očekivanih, ali kada se uzme kompletna sezona, ova je ipak daleko bolja nego prethodne tri - rekao je Barašin.

Dodao je da trenutno pripremaju pčelinje zajednice za zimu, te da tamo gdje pčele nisu bile u prilici da sebi donesu hranu za hladne dane pčelari moraju da intervenišu.

- Cijene meda po kilogramu se kreću i do 28 maraka, a dolaskom hladnijih dana bude i intenzivnija prodaja - objasnio je Barašin.

Da su ove godine prinosi bili solidni ističe i predsjednik Udruženja pčelara “Bagrem” iz Zvornika Zoran Biračković, koji kaže da su pčelari završili sa prihranom pčela, te da su se posvetili zaštiti od raznih bolesti kako bi u zimu ušli kako treba.

- Ako se ne uradi dobra priprema pčela za zimu, ne može se ni očekivati dobra godina - rekao je Biračković, dodajući da su posljednje tri godine bile dosta loše za proizvođače.

U prosjeku je ove godine, kako kaže, bilo oko 20 kilograma po košnici, a cijene su ostale ista kao i lani.

- Prošle godine su bile male količine meda, pa je cijena bila 20 KM, a ove godine je sve poskupjelo, od repromaterijala pa dalje, ali su cijene ostale iste - rekao je Biračković. Na pitanje da li je isplativo raditi po tim cijenama i gdje je tu dobit, Biračković kaže da narod nema novca.

I dok su proizvođači u pojedinim dijelovima Republike Srpske koliko-toliko zadovoljni prinosom, pčelari u Hercegovini se ne mogu time pohvaliti.

- Na jugu Srpske su izostale glavne paše, a oni pčelari koji su bili mobilni i selili svoja pčelinja društva na veće nadmorske visine u ranom proljeću ka Nevesinju i Gacku, ostvarili su bolje prinose nego ostali - rekao je predsjednik Udruženja pčelara  “Leotar” iz Trebinja Obrad Ninković.

Dodao je da onaj pčelar koji je izvrcao od osam do deset kilograma može biti prezadovoljan.

- Ne vjerujem da će se smanjiti broj košnica iduće godine iako se i to može desiti, ali svaki pčelar će morati da razmisli o načinu pčelarenja, jer čekanje paše na jednom mjestu proizvodi samo gubitke - rekao je Ninković, dodajući da se poslovica da med na točkovima rađa, u Hercegovini pokazala kao tačna.

Naglasio je da cijene hercegovačkog meda idu i do 30 KM po kilogramu.

I pčelar Nikola Dreč kaže da je ova godina u Hercegovini bila poprilično loša i istakao da je potražnja ipak velika.

- Prinosi meda su skoro nikakvi, proljeće je bilo kišovito, a onda su nastale veće temperature i nije moglo da medi - rekao je Dreč.

Vrste

Barašin kaže da je u Srpskoj takva konfiguracija terena da su zastupljene sve vrste meda.

- Kod nas se proizvode razne vrste meda, od bagrema, kestena, lipe, pa do šumskog, ali ipak dominira proizvodnja bagremovog meda, koji je ove godine imao velike prinose - rekao je Barašin.

Autor: Jana Kezić