Portalu Katera javio se dr pravnih nauka Damjan Danilović, a njegovo pismo prenosimo u cjelosti.

Poštovani sugrađani,

Hvala vam što čitajući ovaj članak podupirete borbu za moja prava. Doktor sam pravnih nauka na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu. Naslov govori o mojim osjećanjima, procijenite da li je osnovan. Već treću godinu moja porodica živi kao građani drugog reda. Čovjek sa kojim sam dogovorio kupovinu kuće, koja je naš porodični dom, mi je nakon devet godina zatvorio prilaz kući. Ratni profiteri su navikli kako im se prohtje, ali neće moći kako zamišljaju.

Pandemija i razni subjektivni i objektivni razlozi su učinili da se sudski postupci otegnu, a kući je pregrađen prilaz prilično dugo. Imamo pravnosnažnu presudu da se prepreka ukloni uz zabranu ponavljanja istog, za koju smo pokrenuli postupak prinudnog  izvršenja. Ovi što su nas zatvorili su svoj život sveli na to da nam zabrane prilaz kući, što komšije i građani najoštrije osudiše. Jedan od njih se pravio prijatelj, pa mi na početku „prijateljski“ dade savjet, kako reče „pošto te ovakva muka snašla, prodaj kuću i seli se, a pošto nema kuća prilaz, eto njegov sin bi da kupi, ali za 40.000 KM manje nego što sam ja platio prije deset godina“.

U sebi rekoh: „E nećeš na kvarno ma kolika da je cijena“.

Članovi te porodice nas maltretiraju. Od zatvaranja puta do danas odgovarali su za preko petnaest prekršaja remeteći javni red i mir, a mi smo bili oštećena strana. U stvarnosti je prekršaja bilo duplo više. Prijavljivali su nas policiji svakodnevno, tražili moju krivičnu odgovornost, izvodili lažne svjedoke na sud, ali Bog ne da, na sudu sam za sve pravosnažno oslobođen, iako im je dopušteno da me i dalje neosnovano prijavljuju bez ikakvog sankcionisanja. Poseban način terorisanja je opasan pas koga hrane ispred svoje kuće, gledao sam kada je ujeo policajca, a znam da je ujeo prije toga jednog čovjeka i inspektorku, za šta su odgovarali i prekršajno sankcionisani. Prošli mjesec ujede njihovog gosta. Proljetos ujede moga kolegu ispred moje kuće. Frapirao sam se kada su iz policijske stanice dali odgovor da ne znaju čiji je pas i pored prekršajnih evidencija, te da se odšteta traži od Opštine Pale. Komunalna policija i azil za pse su obaviješteni, ali nikom ništa, neka psa, neka ujeda i dalje. Jedan član ove druge porodice, registrovani heroinski ovisnik koga iskreno sažaljevam, uputi prijetnje mojoj supruzi da „budu li odveli psa u azil on će početi da kolje“. Pa eto, neka krvavi pir počne!

U policijskoj stanici sam rekao za prijetnje, ali nisam rekao od koga su bile, mada su u stanici razumjeli o kome se radi, rekoše mi da stalno pravi probleme. Eto, i sinoć su ga sankcionisali, od prilike ništa mu ne mogu. Upitah zašto mu sud ne odredi mjere obaveznog liječenja od zavisnost (najiskrenije, volio bih da se spasi ovaj momak), ali sam odmah shvatio da kada bi se ove mjere primjenjivale ne bi cvjetalo tržište opojnim drogama. Razlog mog neprijavljivanja nezakonitih radnji nad mojom porodicom leži u činjenici da kada mi podnesemo prijavu, oni za nešto slično prijave nas, a iz policije podnesu sudu izvještaje za obje strane, te se u nedogled povlačimo po sudovima. Zbog toga se osjećam proganjanim, dobio sam još jednu prijavu za prijetnju, možete misliti, baš na mjestu gdje se vrši audio-vizuelni nadzor, sve je to pobrisano jer dokazuje suprotno.

Moja supruga boluje od neizlječivog neurološkog oboljenja koje stres rapidno pogoršava, tako da svako podnošenje prijave sudu protiv mene ili nje, drastično ugožava njeno stanje koje prijeti da preraste u trajni invaliditet. Ko će mi suprugu vratiti iz invalidskih kolica ako padne?!

Tako da, eto hrišćanski trpimo, ali ćutati neću! Dobro u svemu ovome je što su moja djeca vidjela šta je surovi život kada institucije ne rade svoj posao. I oni su maltretirani više puta, najčešće verbalno, ali nikom ništa. Stariji je počeo verbalno uzvraćati napade, hvala bogu, postao je borac, da, moj Lazar borac!

I sada vrhunac!

Za kuću imamo građevinsku dozvolu, urbanističku i upotrebnu dozvolu. Za one koji ne znaju, niti jedna od dozvola se ne može izdati ako kući nije određen prilaz. Primijetio sam da naš narod najbolje poznaje pravo da svaka kuća mora imati prilaz. E eto da znate da je prvostepeni sudija u mom slučaju odbio upis prilaza, iako je isparcelisana parcela, a tuženi još prije deset godina dali saglasnost za prilaz. Uzdam se da će drugostepeni sud postupiti u skladu sa pravom. Toliko je bilo izvjesno da ću dobiti spor da su mi tuženi (isti oni koji su mi put zatvorili) nudili da mi prodaju prilaz nakon glavne rasprave. Ako ova presuda postane pravnosnažna, mi više nećemo moći da priđemo kući, da, da, sugrađani moji, ide faktičko razvašćivanje. A kupili smo je kreditno se zadužujući, imamo još osam godina da plaćamo kredit. Nema šta, hitlerovski, imaš imovinu, ali do nje ne možeš. Za ovog sudiju sam čuo da je pošten, ali sve kolege sudije i advokati znaju da ima neuroloških problema, što se odražava evo i na ovakav način, da se uskrati očigledno pravo. I nije ovo prvi put. Moram reći da ima dosta dobrih sudija, ali i loših advokata. Prvi advokat koga sam izabrao htio je da me izda, radio je za drugu stranu. Znam i u ovoj branši na koga se možeš osloniti, kome treba, mogu mu privatno reći, ne bih nikoga poslao kod prevaranata.

Kada na sve ovo vidim koliki je stepen narkomanije, a djeca da mi rastu u takvom okruženju, zna se ko „diluje“ a nikom ništa, ko su nam direktori javnih preduzeća, poslanici, ministri, sudije, tužioci, kako su kriminalci najzaštićeniji u društvu, kako neškolovani sa privatnim diplomama vode ustanove i pitaju se u društvu, kako je podobnost prvi kriterij a stručnost nije kriterij, kako nam stranci kroje kapu, kako smo zavidni i zlobni jedni drugima...

Pa za šta poginuše preci moji onoliki! Da li je ispravan naslov članka procijenite? Ali vrijedi se boriti! Kad tad život će prestati, pa dobrim ga obilježi! U dobru je lako dobro biti, na muci se poznaju junaci. A biće nam bolje kada se onaj Bog koga smo izgnali iz sebe ponovo useli u nas, ali kako je krenulo izgleda samo  kroz zasluženo stradanje, da odavno zasluženo i pravedno!!!

Napomena: Komentari su isključeni zbog zloupotreba opcije komentarisanja.